Repač ulaže 90 milijuna kuna i vraća život na otok u blizini Vodica

Zagrepčanin Arash Repač menadžer je u turskom predstavništvu Lukoila/Dino Stanin/PIXSELL, PD Zagrepčanin Arash Repač menadžer je u turskom predstavništvu Lukoila/Dino Stanin/PIXSELL, PD

Na Prviću je ostalo svega 18 osoba mlađih od 50 godina, ali Repačevi projekti već su razjedinili stanovništvo.

Na Prviću, otoku šibenskog arhipelaga, broj stanovnika nezaustavljivo pada. Od nekadašnjih 4000, ostalo ih je nešto više od 200. Prvić je tek nekoliko stotina metara udaljen od Vodica, a i Šibenik je blizu, pa su se Prvićani masovno preselili na kopno. Na slikovitom otoku, koji je cijeli pod zaštitom konzervatora, nema nijednog ozbiljnijeg poslodavca. Sad se, međutim, pojavila prilika za revitalizaciju.

Zagrepčanin Arash Repač, menadžer u turskom predstavništvu Lukoila, planira u naselju Prvić Šepurina sagraditi hotel i marinu, a ti su projekti razdvojili mještane u dva bloka.  "Namjera nam je uložiti više od 90 milijuna kuna, kako bismo sačuvali otok i zaustavili iseljavanje. Na Prviću je svega 18 osoba mlađih od 50 godina. Nekoć je postojala tvornica, tri mesnice, liječnik, a sada više ničega od toga nema. Želimo da otok postane primjer samoodrživog razvoja. Planiramo i druge sadržaje, kao što su jedriličarska škola i ljetna škola stranih jezika, s tim da bi za prvićku djecu sve bilo besplatno", rekao nam je Repač, koji već godinama živi izvan Hrvatske. 

Na pitanje tko će investirati, odgovara: "Zasad, jedini zainteresirani ulagač sam ja, a projekte ću financirati pomoću kredita i fondova. Volio bih naći još nekoga tko je spreman ući u jedan takav pothvat i stalno kontaktiram investitore iz raznih zemalja". Kao probleme, ističe činjenicu da Prvić nema riješen problem s infrastrukturom, a trošak bilo kakve gradnje je višestruko veći nego na kopnu. U hotelu planira zaposliti 20 ljudi. Kaže da je zemljište već spremno, a sada treba napraviti studiju isplativosti i projekt. "Radi se o malom hotelu do 40 soba, namijenjenom obiteljskom turizmu. Sve radimo sukladno s mišljenjima konzervatora, koji su prihvatili prijedlog UPU-a za Prvić", tvrdi. A marina, pitamo: "Marina je vitalna za razvoj otoka! U tijeku je izrada analiza o isplativosti ulaganja na osnovu zadanih gabarita u županijskom prostornom planu". Ipak, znatan dio žitelja Prvića ne podržava Repača, osobito ne projekt marine za nautičare. 

"Nadležni konzervatorski odjel dao je negativno mišljenje o tim projektima. Iako je ono obvezujuće, dosadašnje vlasti u Vodicama, općini pod koju spada naš MO Prvić Šepurine, su ga ignorirale. Srećom, nova gradonačelnica Vodica Nelka Tomić već pokazuje puno više razumijevanja za naš otok. Mora se uvažiti više od 400 potpisa Prvićana i vlasnika nekretnina na otoku koji ne prihvaćaju izgradnju marine", kaže Branimir Vlahov, jedan od članova lokalne inicijative protiv najavljenih projekata. 

"U neposrednoj blizini su već tri marine. Nautička marina mjestu ne donosi ništa osim uništavanja i žice kojom je ograđena, jer sav novac - komunalna naknada, doprinosi, PDV, sve to ide ili općini Vodice ili višim razinama vlasti. Mi smo za izgradnju komunalne lučice s 90 vezova, koja će služiti mještanima, a novac se može dobiti od MPPI i EU fonda za koheziju i konkurentnost. Bitno je da marina bude samoodrživa i da nije komercijalnog tipa. A ako uklopimo i pristanište, onda spada u infrastrukturu, pa se još lakše dobije novac. Od te bi komunalne lučice naše mjesto dobivalo po 300.000 kuna godišnje", napominje Vlahov. Čini se da slično razmišlja i veći dio mještana. Na nedavnim izborima za Mjesni odbor Prvić Šepurine pobijedila je lista Danijele Antulov, koja se protivi ambicioznim projektima.

Porazili su listu čiji je nositelj Lino Vlahov, lobist Arasha Repača i brat našeg sugovornika Branimira Vlahova.   I Lino Vlahov je organizirao peticiju i prikupio 190 potpisa, i to u korist velike marine, no kako tvrdi njegov brat Branimir, "na prijevaru, samo zato što su ljudima dali na potpis peticiju na čijoj je naslovnici bila slika male marine, a koju su potom zamijenili slikom velike. Zato su neki i opozvali potpise". Tako je velika marina 2015. ušla u županijski plan, pa u plan Grada Vodica i napokon u prostorni plan mjesta Prvić Šepurine. No protivnici ne gube nadu. "Nije još sve gotovo - trebaju dobiti lokacijsku dozvolu. Potom treba ucrtati i granice luke, no sve to će biti teško jer treba i ekološka studija. Jedna već postoji, naručilo ju je Ministarstvo pomorstva, a po njoj u Prvić Šepurinama velika luka ne dolazi u obzir", napominje Branimir Vlahov.

Repač međutim tvrdi kako je protivnika nautičke marine malo. "Velika većina Prvićana podržala je prijedlog marine. Od 2003., šest puta su se jasno izjasnili u korist nje. Grad Vodice nas je uvijek podržavao, a sadašnji MO aktivno pomaže. Na zadnjim izborima za Mjesni odbor u veljači, svi kandidati su javno podržali projekt marine, a uključen je i u usvojenom planu rada MO. Neistomišljenici su uglavnom privremeni korisnici prostora u blizini buduće planirane marine.

Većina njih pogrešno misli da će se tamo graditi nekakva mega marina s 200 vezova, što je netočno i neizvedivo", kaže Repač. Prvićani koji se protive njegovim projektima ističu kako nisu protiv razvoja, pa im je projekt hotela bio prihvatljiv, no više ga ne podržavaju otkako se pronio glas o navodnim prijetnjama vlasnicima zemljišta koji nisu htjeli prodati svoje parcele.

Naljutilo ih je i to što je prilikom izrade prostornog plana u općini Vodice ukinut jedan mjesni put, a sve kako bi investitor u hotel dobio pristup moru. Dodaju i kako je prijedlogom izmjena i dopuna UPU-a Grada Vodica ukinuto ograničenje hotela na 80 ležajeva, a visina građevine više nije ograničena na  prizemlje plus jedan kat. Dio Prvićana tvrdi i da je Repač kupovao poljoprivredno zemljište, a koja je naknadno prenamijenjeno u građevinsko, što on demantira: "Niti imam poljoprivredna zemljišta, niti sam imao neko poljoprivredno zemljište koja je kasnije prenamijenjeno. Sve moje zemljište je bilo i ostalo u građevinskoj zoni. Prije kupnje, namjena je bila stambena, sada je T1. A za hotel već sada imamo dovoljno zemljišta".

Tko je Arash Repač?

Uspon u Lukoilu 
Upitan za svoju karijeru, Arash Repač govori kako radi za Lukoil, jednu od najuspješnijih naftnih tvrtki u svijetu. "Počeo sam karijeru u Moskvi prije desetak godina, dok me nisu poslali u Tursku. Tu sam počeo kao jedan od suradnika odgovornih za prodaju i nakon nekoliko godina, postao sam direktor prodaje, da bih prije dvije godine postao generalni direktor. Prodaja se utrostručila, a zarada udvostručila. Nakon svega desetak godina, Lukoil je u Turskoj na šestom mjestu u svojoj branši", kaže. Otac Arasha Repača je zagrebački konzultant Zvonimir Repač. I on ima menadžerskog iskustva - nekadašnji je direktor u Dom-holdingu i Patria filmu, čiji je osnivač Stjepan Tuđman, te u tvrtki Mreža 1, vlasnika Vinka Grubišića. Na pitanje kakva je uloga njegova oca u projektima na Prviću, Arash odgovara: "On ima svoj posao koji nije povezan s hotelom i ponekad mi pomaže savjetima. Bila bi mi velika čast ako nam se jednom posreći da možemo zajedno raditi".

Komentari (6)
  • analitik88
    analitik88 11:12 25.4.2018.

    Kako bi rekli zagorci: “Ak susedu crkne krava, ja zakoljem dve svoje. Zakaj bi on bil bolji od mene?”

  • ZgLob
    ZgLob 10:51 25.4.2018.

    za te pare može kod Marića kupiti otok
    i onda graditi na svome što ga volja

  • abc1
    abc1 10:49 25.4.2018.

    viewer i sls puno pozdrava iz Zgb.
    Obadva su u pravu, oba su pala.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve