Putovanje vlakom do Beča za 4,5, a do Beograda za 3 sata

Autor: Darko Bičak , 12. rujan 2018. u 07:57
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Najvažniji projekt je nizinska pruga Rijeka-Zagreb koja bi trebala biti gotova do 2030., kaže Butković.

Hrvatska i Austrija imaju povijesno duboke gospodarske, a i svake druge veze te je vrlo važno da se kvalitetnim prometnicama, prije svega modernom željeznicom, ove dvije zemlje bolje povežu.

Rečeno je to jučer na Hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu koji se održao u HGK povodom službenoga posjeta predsjednika Austrije Alexandera Van der Bellena Hrvatskoj, u čijoj je pratnji bilo i 30-ak predstavnika austrijskih tvrtki koje su zainteresirane za korištenje Luke Rijeka i hrvatske željezničke infrastrukture.

Loše pruge
Van der Bellenova domaćica, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je tom prigodom istaknula da je nedopustivo da se danas vlakom od Zagreba do Beča putuje vremenski isto kao i u doba Habsburške monarhije. Kako je pojasnio Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, u Hrvatskoj trenutno postoji 2600 km pruga od kojih je 37% elektrificirano, a na 10% postoji i dvotračna pruga. Resorni ministar Oleg Butković je najavio da, nakon što je gotovo u potpunosti završena cestovna infrastruktura, Hrvatska kreće u veliku željezničku ofenzivu te će se paralelno raditi na panonskom i mediteranskom koridoru, a za što je samo u ovoj financijskoj perspektivi osigurano dvije milijarde eura iz EU. 

Dugo putovanje
"Najvažniji projekt nam je nizinska pruga Rijeka-Zagreb koja bi trebala biti gotova do 2030., a cijenu joj procjenjujemo na 1,6 mlrd. eura. Prije toga ćemo putovanje vlakom od Zagreba do Beča skratiti za dva sata, a do Beograda za 3,5 sata", kazao je Butković (op.a. obje relacije su sad 6,5 sati). Dominic Patella iz Svjetske banke podsjetio je da se željeznička mreža u Hrvatskoj radila za potrebe većih državnih zajednica – Austro-Ugarska i Jugoslavija, te da zbog toga danas ta mreža u potpunosti ne odgovara našim interesima.

"Imate suvremene i efikasne autoceste koje su konkurencija željeznici i bit će veliki posao da se ljudi i roba vrate na pruge, čak i kad one bude u puno boljem stanju", ističe Patella. Luka Burilović, predsjednik HGK, kazao je da nam željeznička industrija zapošljava 6000 ljudi i od strateške je važnosti za gospodarstvo. Zaključak skupa je da će doći do rasta prometa u luci Rijeka te da će biti nužno osigurati i željezničku infrastrukturu za to.

Komentari (3)
Pogledajte sve

dobro, ovo za Bec razumijem, treba da se skrati.. ali za Bg? cemu to?

kada se zeli nesto obecavati, ond aje to nizinska prug do rijeke.
a zna se da potrebnog prometa za to nema i da bi dvostruki kolosjek smaona jednom dijelu imao smisla.
sve su to odavno napisali strucnjaci, a hdz kao i bandic, kad ane zna sto onda gradi fontane.

Jedan članak iz 2012. godine
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nizinska-pruga-ide-goranskom-trasom-od-Rijeke-do-Zagreba-dva-sata-krace-2018.-godine

New Report

Close