Ono što je za mandata prethodne vladajuće administracije najavljivano: skraćivanje liste tvrtki od strateškog interesa države i brza prodaja svega osim šuma, vode i temeljne infrastrukture, jučer je ekspresno počela obavljati Vlada Tihomira Oreškovića. S popisa tvrtki od strateškog i posebnog državnog interesa u hitnoj, telefonskoj sjednici skinula je ukupno osam tvrtki – ACI, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka i Petrokemija više nisu strateške, dok je na listi poduzeća od posebnog interesa, na kojoj su tvrtke koje kotiraju na tržištu kapitala i u kojima je udjel države pao ispod 50 posto, od dosadašnjeg “društva” ostala tek Ina. Brisane su Končar Elektroindustrija, Podravka te Croatia osiguranje, a na tu listu uz Inu pridodana je nova članica, Zračna luka Mali Lošinj.

Prema važećoj regulativi nije predviđena privatizacija tog najvrednijeg dijela državnog portfelja, osim ako se to ne propiše posebnim zakonom i odlukama Markova trga, pa ovim potezom Vlada otvara mogućnost ubrzanja i pojednostavljenja privatizacije spomenutih tvrtki. Neslužbeno se u Vladinim krugovima već spominje kako bi se s otvaranjem postupaka krenulo promptno, odnosno da je mandatar postavio cilj da se već do kraja lipnja zaustavi rast javnog duga. Brzina upućene, pak, ne iznenađuje, budući da je Orešković jasno postavio zadatak da se od prodaje imovine u proračun mora prikupiti za ovu godinu 200 milijuna eura.

Ono što je, pak, iznenadilo jest činjenica da se u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) još biraju stručnjaci koji će obaviti analizu i evaluaciju vrijednosti te dati prijedloge daljnjeg raspolaganja portfeljem, na kojemu je veliki dio spomenutih bivših strateških tvrtki.

Osim toga, problemom se u startu pojavljuje skidanje ACI-ja s liste, a to pitanje u idućim danima i uvjetima političke nestabilnosti vladajuće garniture moglo bi samo eskalirati. Riječ je o sustavu lučke infrastrukture za koju većina upućenih tvrdi kako mora ostati dio strateškog portfelja RH jer se u slučaju nezine prodaje, za razliku od ostalih tvrtki koje u ovom krugu gube status strateškogih, radilo o prodaji položaja, a ne prodaji biznisa. 

Analitičari ocjenjuju i da njezina renta ima u ovom trenutku neusporedivo veći potencijal od Ine, a očekuju i da će nautički biznis u narednom razdoblju nastaviti bilježiti rast. Takvo je mišljenje nedavno u razgovoru za Poslovni dnevnik iskazao i aktualni ministar turizma Anton Kliman, koji bi postojeći sustav od 23 ACI-jeve luke razvijao kroz dokapitalizaciju, a izrijekom se zalaže za zadržavanje ACI-ja u statusu tvrtke od strateškog značaja.

ACI bi na ovoj listi investitorima zasigurno bio i najinteresantniji, no pitanje je kakav model prodaje se predviđa. Preporuke su, ako se i ide u prodaju, da država svakako zadrži minimalno kontrolni paket u ACI-ju. Velik potencijal svakako ima i dionički paket korpivničke Podravke, te Končara i Croatia osiguranja, dok se za ostale tvrtke prema prvim naznakama ne očekuje poseban interes. To više što je riječ o tvrtkama opterećenima dugovanjima, koje su poput primjerice Croatia airlinesa već neuspješno bile nuđene na prodaju. No, ovaj put i potencijalni kupci biti će svjesni zadanog političkog cilja i roka, te će računati na manje zahtjevne uvjete trgovine. Uglavnom se kao potencijalno zainteresirane navodi mirovinske fondove, kao i strane investitore, prvenstveno iz Turske koji su za nedavnog posjeta gospodarskog izaslanstva predvođenog predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom iskazali zanimanje upravo za ACI, u kojemu turska Dogus grupa već posjeduje 11 posto dionica, te za Croatia airlines i Podravku. Upravo u tom posjetu se i prepoznaje lista tvrtki koje gube status strateških i pripremaju se za prodaju, budući da je na toj listi na kojoj je sada preostalo 47 strateških tvrtki još priličan broj onih koje bi se moglo izdvojiti iz tog društva. Primjerice Brijuni rivijera ili Luka Vukovar.

Prve procjene analitičara govore kako bi država od privatizacije ovih poduzeća, budu li u prodaju stavljeni apsolutno svi udjeli koje u njima država trenutačno posjeduje, uključujući i one u ACI-ju, mogla računati na prihod od oko 300 milijuna eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost