Zamrli projekt odabira strateških ulaganja za koje će se uklanjati administrativne barijere, koji je pokrenula još Milanovićeva Vlada, ali se realizacijom nije i ozbiljnije bavila, ponovno će aktivirati potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. U javnu raspravu idućih mjesec dana pustila je prijedlog novog zakona o strateškim ulaganjima, kojima namjerava ukloniti manjkavosti i nerazumijevanje pojedinih odredbi u dosadašnjem zakonu. 

Spustili ljestvicu
Usporedi li se s pravnim okvirom kojeg je osmislio inicijator projekta i njezin prethodnik Branko Grčić, glavna je novina smanjenje vrijednosti ulaganja temeljem koje će se pojedini projekt moći uzeti u razmatranje. Ranijih 150 milijuna kuna prepolovit će se, pa će šansu da ih se ocjenjuje imati javni, privatni i javno-privatni projekti vredniji od 75 mil. kuna.  I prag za proglašenje strateškim ulaganjem na područjima od posebne državne skrbi i na otocima bit će upola manji, odnosno 10 milijuna.

Tako se, kažu u Ministarstvu gospodarstva, nastoji povećati interes poduzetnika na prijavljivanje što većeg broja projekata važnih za daljnji gospodarski razvitak. Na listu strateških projekata bi po novome automatizmom ulazili oni koji su dobili status strateške važnosti za EU, a novost je i da će svi projekti koji se kandidiraju, a pokreću ih strani ulagači, morati biti realizirani preko tvrtki registriranih u Hrvatskoj. Kao i u postojećem propisu, predviđa se sankcioniranje državnih i lokalnih službi koje "zakažu" i uspore davanje rješenja za strateške projekte u predviđenim rokovima, koje inače nisu korištene. Uvodi se, pak, preciznije definiranje sporazuma s investitorom o samoj pripremi i provođenju projekta, vremenski plan ulaganja i krajnji rok realizacije projekta, kao i ugovorna kazna u slučaju probijanja roka krivnjom ulagača ili pak odustajanjem od projekta.

U tom slučaju investitoru slijede i penali u visini 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta. Među ostalim, zainteresirani za uvrštenje u klub strateških projekata ubuduće bi trebali u startu uz prijavu prilagati detaljnije razrađen projekt, od idejnog rješenja izrađenog od ovlaštenog projektanta za infrastrukturne projekte, uvjerenje o statusu i namjeni po prostornoplanskoj dokumentaciji za zemljište na kojem će projekti biti realizirani do investicijskog plana za razdoblje od najmanje pet godina, koji obvezno mora sadržati bilancu stanja, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, statističke i dinamičke ocjene investicijskog projekta i analizu rizika.

Dobili su titulu
Dosad se, inače, titulom strateških okitilo, prema podacima Ministarstva gospodarstva, svega 7 projekata vrijednih 13,4 milijarde kuna, od kojih četiri javnih i  tri privatna. Prvi projekti koje je odobrila Milanovićeva vlada bili su rekonstrukcija TE Plomin vrijedna 6,3 milijarde kuna, kontejnerski terminal u Rijeci u koje se ulaže 1,6 milijardi, regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica vrijedan 760 mil. kuna, te LNG terminal za koje je predviđeno ulaganje u 2015. bilo 3,8 milijardi kuna. 

Oreškovićeva je vlada uvrstila na Listu dva privatna projekta – autokamp Punta Nova u zadarskoj općini Povljana vrijedan 140 mil. kuna, te Hotel 5* Rovinj u koji Maistra ulaže 450 mil. kuna. Plenkovićeva vlada status strateškoga dala je za projekt hotela Plat vrijednog 429 milijuna kuna. U različitim fazama na listi strateških projekata pripremljen je još 31 projekt. Iz Ministarstva kažu kako je povjerenstvo za strateške projekte nastavilo s radom i u mandatu ove vlade, a novim zakonom želi se povećati fleksibilnost u administrativnoj provjeri projekata, a korist koju im se pruža je da kroz operativne skupine u kojoj su predstavnici svih uključenih u rješavanje projekta na "licu mjesta" dogovaraju aktivnosti kojima se eliminira problem.