Poveća li se potražnja za prehrambenim proizvodima za jedan milijun kuna tada BDP Hrvatske raste za skoro dva milijuna kuna (1,96 mln/ kn), a broj zaposlenih povećava se za dvije osobe (1, 95). Bolji učinak od prehrambene industrije imaju samo grupacije motornih vozila i nemetalnih mineralnih proizvoda. Ovo su tek neki od parametara iz analize o izvoznoj konkurentnosti prehrambene industrije Hrvatske, koju je izradio i javnosti danas predstavio Ekonomski institut Zagreb (EIZ). 

"Prehrambena industrija peta je najveća izvozna grupacija unutar prerađivačke industrije RH. Osim učinaka na proizvodnju, prihod i zaposlenost ima veliki značaj i za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao svoje sirovinske baze. Zbog toga je poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan faktor uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini,“ naglasio je voditelj projekta Goran Buturac, znanstveni savjetnik u EIZ-u.

U razdoblju 2001.-2013. udio prehrambene industrije u ukupnom izvozu porastao je sa 6,4 posto na 8,5 posto. Rezultat je to većeg rasta izvoza prehrambene industrije nego ukupnog robnog izvoza RH. Procjenjuje se da je u 2013. Hrvatska izvezla 22 posto vrijednosti svoje prehrambene proizvodnje, ali uz deficit iskazan kroz 713,2 milijuna eura. 

Ovo je prvo istraživanje izvozne konkurentnosti i učinaka prehrambene industrije na hrvatsko gospodarstvo. Rezultati nedvojbeno potvrđuju strateški značaj prehrambene industrije, naglasio je Buturac podsjetivši da  prehrambena industrija realizira oko 24 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora i zapošljava oko 20 posto od svih zaposlenih. 

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina iskazao je zadovoljstvo značajno boljim izvoznim trendovima prehrambene grupacije u 2014. U odnosu na godinu prije izvoz je veći 10,4 posto, a za prva četiri mjeseca 2015. naspram istog razdoblja godinu prije više od pet posto. 

Da bi trendovi bili još bolji nužna su ulaganja u nove pogone i tehnologije za što se mogu koristiti i izdašne potpore iz EU fondova, optimističan je Jakovina.

Gospodarska diplomacija okrenula je novu stranicu  i ažuran je logističar svim izvoznicima, ustvrdio je zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović istodobno i predsjednik Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva. Najbolje o tom novom trendu, naglasio je, svjedoči činjenica da je 64 posto poduzetnika s kojima su surađivali na izvozu njihov rad ocijenilo vrlo dobrim ili odličnim.  

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika Darinko Bago podsjetio je kako je politika u proteklih 20-tak godina tri puta osnivala i dva puta ukidala gospodarsku diplomaciju dok europske države tu tradiciju njeguju stoljećima.

"Ni kao država ni kao pojedinci nismo iskoristili prednosti koje donosi članstvo u EU, više gubimo nego što smo dobili," smatra Bago nezadovoljan i još uvijek nedefiniranom nacionalnom ekonomskom politikom.  

"Govorimo o strateškom povezivanju, a zapravo je riječ o prodaji što upravo svjedoče Adris i BAT, nema strateškog partnerstva između buhe i slona,"  ističe Bago. 

U panelu na EIZ-u sudjelovao je i Krunoslav Bešvir, direktor prodaje, marketinga i razvoja tržišta postirske Sardine. Prednost Sardine je integriranost, od vlastite flote preko izlova i uzgoja ribe do najmodernije tvornice u Europi za preradu ribljih proizvoda, no njihova godišnja proizvodnja trenutno iznosi 20 milijuna konzervi dok konkurencija iz Maroka proizvede 150 milijuna konzervi. 

Vrhunsku kvalitetu imaju, no volumenima se postiže konkurentnost, a instalirani kapaciteti dopuštaju proizvodnju 40 do čak 60 milijuna konzervi godišnje iznio je Bešvir otkrivši kako u suradnji sa Sparom ulaze na tržište Austrije, dok im je Japan i dalje najveći kupac.