Na niz adresa – od ministarstava unutarnjih poslova i obrane do kliničkih bolničkih centara – iz Ministarstva financija ovih su dana upućeni dopisi u kojima ih se upozorava za listopad neće biti isplata plaća ako ne uđu u sustav takozvanog centralnog obračuna plaća (COP).

Osim što se u drugom polugodištu očekuje ‘puni’ efekt 3-postotnog smanjenja plaća (s kojim se krenulo tek u travnju), upravo je COP jedna od uzdanica za veće uštede na rashodima za zaposlene u ostatku godine nego što je to bio slučaj u prvom polugodištu. U prvih su šest mjeseci ti rashodi dosegnuli 10,82 milijarde kuna, što je u odnosu na lani smanjenje za nevelikih 365 milijuna kuna imaju li se u vidu proračunom planirane uštede. Da bi se ti rashodi zadržali u okvirima 20,7 milijardi kuna planiranih za 2013. u drugoj polovici godine trebali bi biti milijardu kuna manji nego u prvom, što je i prema priznanju ministra Slavka Linića teško ostvarivo. 

Kako god bilo, povećanje broja institucija obuhvaćenih centralnim obračunom plaća jedan je od izvora povećanja ušteda u drugom dijelu godine, a u Ministarstvu financija s tim u vezi kažu kako će sigurno biti manje ‘dvostrukih’ plaća, troškova prijevoza, igara s koeficijentima… Još su proljetos, kad je u sustavu COP-a bilo samo oko 12.000 zaposlenih (u lipnju je taj broj narastao na 24.300), procjenjivali da COP mjesečno donosi oko 45 milijuna kuna uštede. Vlada je taj projekt i pokrenula s ciljem da se smanje izdaci za zaposlene eliminiranjem zlouporaba pravilnika, uredbi o ustrojstvu i primjeni koeficijenata, raznih dodataka… O tempu njegova napredovanja dijelom ovisi i koliki će na kraju biti jaz ostvarenih i planiranih ušteda na rashodima za zaposlene. Ministar Uprave Arsen Bauk tvrdi u vezi s tim da se sustav COP-a razvija “bolje od planiranog” i uvjeren je da je kraj godine “rok kada ćemo tu priču imati manje-više završenu”. Zasad to djeluje teško dostižno, kao uostalom i ispunjenje ovogodišnjeg proračunskog plana u dijelu izdataka za plaće.