Njemačke tvrke u Hrvatskoj razočarane: Pola ulagača danas bi nam reklo 'Auf Wiedersehen'

Thomas Sichla, Medeja Lončar i Sven Thorsten Potthoff/Matija Habljak/PIXSELL Thomas Sichla, Medeja Lončar i Sven Thorsten Potthoff/Matija Habljak/PIXSELL

U usporedbi s 2018., udio kompanija koje bi ponovno investirale u Hrvatsku pao je sa 68 na 54 posto.

Da ih se danas pita, gotovo polovica njemačkih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj ne bi ponovno odlučilo ovdje ulagati, a više od 60 posto njih ekonomsku sliku u Lijepoj našoj ocjenjuju lošom.

Porazan je to rezultat ankete Njemačko-hrvatske industrijske komore provedene od veljače do travnja ove godine među 150 tvrtki članica. U gotovo šest godina od ulaska u Europsku uniju ulagači su najprije imali velika očekivanja koja su brzo splasnula, no se i očekivalo. Potom je uslijedio period tranzicije u kojem se sa strpljenjem čekalo da se europske prakse zažive i kod nas.

Za razliku članica u prethodnom valu proširenja tu je Hrvatska zakazala, barem ako se pitaju članovi Njemačke komore, među kojima su imena poput Allianza, Siemensa, Bauerfeinda, Knaufa, Müllera, Spara, RWE-a...  "Anketa je percepcija, no govori o ukupnom dojmu tvrtki o poslovanju. A to je da se ništa bitno ne mijenja", kaže predsjednik Komore Thomas Sichla, ujedno i direktor tvrtke Zagrebačke otpadne vode koji je u Hrvatskoj zadnjih 12 godina.  U usporedbi s prošlom godinom udio kompanija koje bi ponovno investirale u Hrvatsku pao je sa 68 posto na 54 posto.

Da se ne radi o izoliranom slučaju pesimizma već obrisima zabrinjavajućeg trenda ilustrira činjenica da je ranije potvrdno odgovaralo čak 80 posto ispitanika.  Dok bi u Hrvatskoj gotovo polovica ulagača rekla "Auf Wiedersehen", u zemljama srednje i istočne Europe u kojima je provedeno paralelno istraživanje, to bi učinila tek petina kompanija pa ne treba čuditi da investicije zaobilaze Hrvatsku. Stvari se u Hrvatskoj ne mijenjaju, ili bar ne dovoljno brzo i dobro i to je loše, iako je i prosjek u regiji za ponovno investiranje manji ove nego je prošle godine.

U 2019. bi njih 79 posto ponovno investiralo u toj regiji, za razliku od njih 82 posto u 2018. S druge strane u Poljsku bi ponovo investiralo čak 95 posto kompanija", kaže direktor Komore Sven Thorsten Potthoff.  S prosječnim zadovoljstvom poslovnim okruženjem od 3,55, pri čemu je 1 vrlo zadovoljno, a 5 vrlo nezadovoljno, premijer Andrej Plenković nema pretjerano razloga za zadovoljstvo, posebice doda li tome da je oko 70 posto ispitanih kompanija rad Vlade ocijenilo lošim. Istini za volju, puno bolje nisu prošle ni političari susjednih zemalja, no zadovoljstvo poslovnim okruženjem je veće, prosječno 3,17.

Od 20 zemalja srednje i istočne Europe Hrvatska je na osmom mjestu i dalje "relativno atraktivna". I čelnica Siemensa Medeja Lončar stava je da bi "u Hrvatskoj trebalo više fleksibilnosti i brzine za bolju ekonomsku i investicijsku klimu" dodavši da će Siemens nastaviti ulagati u Hrvatsku, što će ovisiti o okruženju.  Pogleda li se ispod površine, tvrtke koje okuplja Njemačko-hrvatska trgovinska komora gotovo uglas ponavljaju dobro znane kritike. Predvodi ih nedovoljna borba protiv korupcije i kriminala, a slijedi teret poreza i općenito nezadovoljstvo poreznim vlastima i sustavom unatoč trima valovima poreznog rasterećenja pod palicom ministra Zdravka Marića. Na ljestvici pet najvećih prepreka su neizbježni javna uprava i pravna nesigurnost.

S druge strane, kao prednosti poslovanja ulagači su istaknuli vrata koja im otvara članstvo zemlje u Europskoj uniji i infrastruktura. Unatoč gorućem problemu radne snage koji se rapidno pretvara u sve veći problem, kvalifikacije zaposlenika i kvaliteta visokog obrazovanja i dalje je među glavnim prednostima, jednako kao i produktivnost i motivacija zaposlenika. Doduše, u Njemačkoj komori napominju da bi država više trebala s privatnim sektorom razgovarati o potražnji za radnom snagom i tome prilagođavati obrazovanje. 

S pogoršanjem prognoza rasta koji bez reformi polako pada prema potencijalnoj, više od 60 posto ispitanih kompanija ekonomsko okruženje ocjenjuje lošim, a samo trećina zadovoljavajućim. Očekivanja o trendovima u tvrtkama zasad odolijevaju pesimizmu na makro razini; čak 60 posto situaciju u kompaniji vidi stabilnom, a 26 posto dobrom.

Ni tu nam usporedbe s regijom ne idu u korist: iako zamašnjak globalne ekonomije usporava čega nije pošteđena ni Europa, da je loša ekonomsku slika u regiji misli tri puta manje tvrtki nego u Hrvatskoj. Pozitivno pak, na situaciju u vlastitim tvrtkama gleda čak dvostruko više ispitanih (56 posto).  U sklopu ankete provedeno je i istraživanje o digitalizaciji koje otkriva da više polovice kompanija digitalizaciju smatra pozitivnom i potrebnom, a gotovo tri četvrtine da će im ona u narednih tri do pet godina promijeniti model poslovanja.  

Komentari (3)
  • Romel
    Romel 14:56 17.4.2019.

    Dok bi u Hrvatskoj gotovo polovica ulagača rekla “Auf Wiedersehen”

    Odoše i ulagači i stanovništvo.
    Samo HDZSDP i sedam patuljaka ostaje ovdje vječno.

  • Vortac
    Vortac 10:24 17.4.2019.

    HDZSDP-u je njemački kapital najgora opcija. Vrlo je teško tu izvući nekakvu proviziju ili umočiti prste, a kao dodatna prijetnja tu je i vrlo efikasno njemačko pravosuđe.

  • vodoinst
    vodoinst 8:21 17.4.2019.

    Zdravko Marić ocjena rada - 1 (nedovoljan)
    Plenky i ostala ekipa također ocjena nedovoljan
    i zato nema nam spasa
    Investitorima je prije svega potrebno ponuditi mogućnost zarade a umjesto toga naše Vlade im poručuju “Dođite da vas opelješimo”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve