Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto,te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0 a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju.