Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om. 

Govoreći na početku konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj", koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanjem EU i da je "osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa je duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a".    

 "Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni", kazao je Plenković.

 "Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.

 Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi.

 "Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone", istaknuo je Plenković, dodajući da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to.

 Podsjetio je i da je Hrvatska je u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, "da" i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti.

"Neće biti straha od valutnog rizika, bit će manji troškovi kredita i manji troškovi za transakcije. Bit ćemo konkurentniji i privlačniji stranim investitorima. Postoji kriva percepcija o rastu inflacije. U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti", pojasnio je premijer.

"Naša procjena je da su koristi za Hrvatsku od uvođenja eura značajno veće od troškova i zato HNB preporučuje da Hrvatska krene putem uvođenja eura", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Podsjetio je da je Hrvatska najmanja članica EU bez eura.

"Najveća korist će biti ukidanje valutnog rizika što će biti krajnja korist za cijelo gospodarstvo. S više od 500 mlrd kn duga (150 posto BDP-a ) uz valutnu klauzulu nitko osim Hrvatske u EU-u nije u tolikoj mjeri izložen valutnom riziku. Prednost je također pad kamatnih stopa, smanjene rizika, niži transakcijski troškovi i pozitivan utjecaj na poticanje ulaganja", kazao je Vujčić.

Od troškova Vujčić je naveo gubitak samostalnosti monetarne politike, rizik rasta cijena, prekomjerni priljev kapitala koji je zadesio neke članice te sami troškovi konverzije kao što su primjerice uplate ECB-u.

Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na poveznici esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6249, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.