Ministar financija Boris Lalovac izjavio je da se planira smanjivanje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode, i to na međustopu od 13 posto, radi stimuliranja domaće proizvodnje.

Razmišlja se da to budu proizvodi kao što je svježa riba, riječna i morska, namirnice popust kupusa, blitve, krumpira, jedan dio voća kao što su jagode, mandarina, jabuka, zatim jaja i med. "Znamo da ćemo tada imati i niži PDV na uvoz, ali ipak se daje poticaj domaćoj proizvodnji", kazao je Lalovac u izjavama novinarima nakon sjednice Vlade.

Napominje kako se neće smanjivati stopa PDV-a na meso, jer bi to bili ipak preveliki udari na prihode od PDV-a.

"Vrlo brzo ćemo izaći s izračunom smanjivanja PDV-a na određene artikle, a riječ je o njih 10 do 15", kazao je Lalovac napominjući kako se radi o smanjivanju PDV-a na međustopu od 13 posto.

Novinari su Lalovca pitali i za komentar najave ustavnih tužbi nekih banaka vezano uz primjenu zakonskih odredbi o konverziji kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske, kao i posljednju situaciju s trezorskim zapisima, gdje se naziru prvi problemi sa financiranjem države.

"Nema problema sa financiranjem države", ustvrdio je Lalovac te dodao da što se tiče ustavne tužbe bit će interesantno vidjeti kakvu će odluku donijeti Ustavni sud. "Da ide protiv jednoglasne odluke Sabora, mislim da bi to bio presedan. Protiv sto posto zastupnika u hrvatskom parlamentu; da donesu odluku da svi zastupnici u parlamentu ne znaju ustav", napomenuo je ministar.

Rekao je i da u ponedjeljak ide na Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), na kojem očekuje žustru raspravu oko konverzije kredita iz CHF u eure. Istaknuo je kako su vladini stavovi vrlo jasni: "branimo građane, švicaraca u Hrvatskoj nije bilo, banke su se zaduživale i vraćaju u eurima, zaštita potrošača je na prvom mjestu".

Rekao je i kako su banke imale u više navrata mogućnost definiranja socijalnih kriterija, dano im je to zakonom o porezu na dobit, no nisu to napravile jer njih socijalni kriteriji ne zanimaju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Nisu htjele, jer su se htjele dogovoriti, to se danas već zna, sa sadašnjom opozicijom. Ista priča je bila 2011. godine", izjavio je Lalovac.

"Banke raditi određeni pritisak na tečaj"

Lalovac je rekao i kako ima informacije da će banke raditi određeni pritisak na tečaj. "Moram priznati da takvu špekulaciju ne razumijem, pogotovo ako znamo da je ovih dana BAT uplatio velik iznos novca za TDR i da ima eura u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje zašto na taj način rade udar na tečaj", kazao je. Dodao je i kako je Ministarstva financija likvidno.

Na pitanje ima li neke protumjere na poteze banaka, kazao je da ima. Ovih dana, kad se usuglasi s Poreznom upravom, dat će u raspravu porez na kreditnu aktivu i brojne druge mjere koje Ministarstvo može raditi.

"Mi želimo dugoročno surađivati s bankama, a one moraju reći da li žele dugoročno surađivati s hrvatskom državom i hrvatskim narodom", poručio je Lalovac.

O programu "Domoljubne koalicije": treba ga dati institutu da utvrdi koliki bi bio deficit

Upitan za komentar gospodarskog programa Domoljubne koalicije koji je danas predstavljen, Lalovac odgovara kako je u njemu puno obećanja te podsjeća da je HDZ do sada puno obećao, ali ništa nije ostvario.

"Trebalo bi ga dati institutu da proanalizira koliki bi bio deficit po tom programu. A mi pokušavamo realno sagledati stvar i što se tiče manjeg PDV-a i drugih stvari. Obećavali su da će riješiti švicarac, nisu ga riješili. Puno su toga obećavali, mostove, tunele ispod Jadrana", kazao je ministar financija, poručivši kako se javnim novcem više neće moći financirati izgradnja cesta i infarstrukture.

U pogledu programa "Domoljubne koalicije" dodaje i to da svatko želi veći gospodarski rast, ali naglašava kako je temelje za to postavila sadašnja vlada. "Potreban nam je odgovorniji razgovor o javnom novcu jer javni nam je dug vrlo visok, a sadašnja vlada kad nastavi mandat ozbiljno će se uhvatiti u koštac s upravljanjem javnim dugom. To će biti temeljno pitanje i spremni smo pokazati da smanjujemo deficit", poručio je.

U tom kontekstu najavljuje i dobre pokazatelje prihoda od PDV-a u turizmu koje će, najavio je, sutra predstaviti potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

"Nama treba temeljni, pravi rast, a ne napuhavanje kakvo smo imali 2004. i 2005. godine"

"To su, znači, mali koraci koji se temelje na organskom rastu, na onome što Hrvatska može i trenutno daje, na realnim okolnostima. Nama treba temeljni, pravi rast, a ne napuhavanje kakvo smo imali 2004. i 2005. godine", ističe ministar financija.

Cijelo zaduživanje sadašnje Vlade, objašnjava Lalovac, temelji se na dugovima iz tog vremena. "Svi ti dugovi, za koje se govori da se sadašnja Vlada zadužila, ustvari su dugovi koji nikad nisu bili proknjiženi – HBOR, ceste, autoceste, HŽ Putnički prijevoz, Cargo, sve su to bili dugovi koji su nastali tih godina, a sada su proknjiženi. To je istina", naglašava Lalovac te ponovno poručuje – nema više budućeg rasta na temelju javnog novca i javnog duga.