Početak 2013. godine obilježila su stagnantna kretanja gospodarske aktivnosti, ističe se u svibanjskoj Informaciji o gospodarskim kretanjima koju je danas objavila Hrvatska narodna banka.

Analitičari središnje banke pritom napominju kako je došlo do znatnog pada izvoza robe uz istodobno blago jačanje domaće potražnje pod utjecajem pojačane investicijske aktivnosti države. U takvim uvjetima administrativna stopa nezaposlenosti zadržana je na dosegnutoj visokoj razini.

Industrijska proizvodnja je stagnirala, dok je kod građevinske aktivnosti u siječnju i veljači zabilježen oporavak. No, promet u trgovini na malo se nakon siječnja nastavio smanjivati i u veljači.

Upozorava se kako je početak godine obilježio snažan pad robnog izvoza uz istodobnu stagnaciju robnog uvoza, što je rezultiralo izraženim povećanjem manjka. Pritom se u siječnju i veljači ukupni izvoz smanjio za 14,4 posto u odnosu na prosjek prijašnja tri mjeseca, što je ponajviše posljedica gotovo zanemarivog izvoza ostalih prijevoznih sredstava (odnosno brodogradnje), a negativna kretanja zabilježena su i kod većine ostale robe.

Stanje na tržištu rada posljednja tri mjeseca pokazuje određeno poboljšanje, broj zaposlenih, sezonski prilagođen, nešto se povećao, iako je prosjek prvog tromjesečja 2013. ostao nepromijenjen u odnosu na posljednji kvartal 2012.

Prosječan broj nezaposlenih osoba neznatno je smanjen u odnosu na kraj protekle godine. Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti nije se značajnije promijenila te se zadržala na visokoj razini ostvarenoj krajem prethodne godine (20,4 posto prema desezoniranim podacima). Istodobno je iz podataka vidljiv blagi rast bruto i neto plaća.

Istraživanja poslovnog i potrošačkog optimizma iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja upućuju pak na neujednačena kretanja. U travnju se primjećuje stagnacija pouzdanja poduzeća u industriji na niskim razinama zabilježenim na prijelazu godine, ali i blagi oporavak pouzdanja u građevinarstvu. Istodobno, potrošački se optimizam nastavlja oporavljati, pod utjecajem očekivanog poboljšanja financijske situacije kućanstava u idućih dvanaest mjeseci te očekivanog smanjenja broja nezaposlenih u istom razdoblju.

Kratkoročni pokazatelji inflacije upućuju na slabljenje inflatornih pritisaka. Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u ožujku se smanjila za 1,2 postotna boda te se spustila na razinu od 3,7 posto.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Iz HNB-a napominju kako je likvidnost domaćega financijskog sustava bila iznimno dobra pa su i kamatne stope na novčanom tržištu ostale na razmjerno niskoj razini. Međutim, kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu zadržale su se na razini s kraja prošle godine.

U ožujku je ostvaren rast plasmana kreditnih institucija, no godišnje stope promjene i dalje su negativne.

Prenose se podaci Ministarstva financija da su prihodi konsolidirane središnje države u prva dva mjeseca bili za 1,2 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2012., dok su rashodi konsolidirane središnje države povećani za 7,5 posto, prije svega zbog povećanja socijalnih naknada i rashoda za kamate kao i rane isplate poticaja poljoprivrednicima, a osjetno je povećana i nabava nefinancijske imovine. Ukupni je fiskalni manjak konsolidirane središnje države od siječnja do veljače iznosio 3,5 milijardi kuna.

Preliminarni podaci na razini državnog proračuna dostupni do sredine travnja pokazuju da se od početka ožujka do sredine travnja prikupljanje ukupnih prihoda donekle poboljšalo te je ujedno ublažena dinamika ukupnih rashoda. Pritom je ukupni fiskalni manjak državnog proračuna od siječnja do sredine travnja 2013. iznosio oko 8,5 milijardi kuna.

Dug središnje države pak povećao se u razdoblju od siječnja do veljače 2013. za 3,9 milijardi kuna, dosegnuvši krajem veljače 179,4 milijardi kuna