U Europskoj uniji se udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2015. godini dodatno povećao prema zacrtanih 20 posto u 2020., a 11 zemalja, uključujući Hrvatsku, već je ostvarilo zacrtane ciljeve na nacionalnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata.

U 2015. je udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini EU-a uvećan na 16,7 posto, sa 16,1 posto u godini ranije. Time je gotovo udvostručen u usporedbi s 2004., prvom godinom za koju su podaci bili dostupni, kada je njihov udio na razini EU-a iznosio 8,5 posto, navodi se u izvješću Eurostata, objavljenom u srijedu.

EU je zacrtao da udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto 2020. godine. Štoviše, ti će izvori nastaviti imati jednu od ključnih uloga u pomoći EU-u da podmiruje svoje energetske potrebe nakon 2020. godine, kaže se u priopćenju.

Iz tog su razloga zemlje članice već dogovorile da nova ciljana razina za 2030. na razini EU-a bude najmanje 27 posto, stoji dalje u Eurostatovu priopćenju. Također podsjećaju da je udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj energetskoj potrošnji jedan je od ključnih pokazatelja u strategiji Europa 2020.  

U 22 zemlje povećan udio obnovljivih izvora 

U 2015. godini je udio obnovljivih izvora u usporedbi s godinom ranije uvećan u 22 članice EU-a, uključujući Hrvatsku. Od 2004., kad su prvi put bili dostupni odgovarajući podaci, u svim je zemljama članicama taj udio značajno uvećan, ističu u Eurostatu. 

Švedska prednjači među 28 zemalja članica, s udjelom energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji od čak 53,9 posto u 2015.. Slijede Finska, s 39,3 posto, Latvija, s 37,6 posto, Austrija, s 33 posto, te Danska, s 30,8 posto.

U stopu ih prati Hrvatska, s udjelom od 29 posto, u usporedbi s 2014. kada je iznosio 27,9 posto, te 2004., kad je bio 23,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Hrvatska je zacrtala da do 2020. godine njezin udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto bruto finalne potrošnje energije. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

S druge strane, najniži udio obnovljivih izvora u 2015. su zabilježile Luksemburg i Malta, od po pet posto. U toj su skupini još Nizozemska, s 5,8 posto, Belgija, sa 7,9 posto, te Velika Britanija, s 8,2 posto, priopćeno je iz Eurostata. 

Nizozemska i Francuska najlošije

Od 28 zemalja članica 11 ih je, uključujući Hrvatsku, već ostvarilo vlastite zacrtane razine toga udjela za 2020. godinu. Uz Hrvatsku, to su još Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Finska i Švedska. 

Pritom Eurostat podsjeća da svaka zemlja članica ima svoje ciljeve strategije Europa 2020., koje kod svake članice uzimaju u obzir različite polazišne točke, potencijale za obnovljive izvore i gospodarske izvedbe.  

Austriju i Slovačku u 2015. godini dijelio je približno jedan postotni bod od zacrtanog postotka za 2020., napominje se dalje u izvješću. 

S druge strane, najudaljenije od svojih zacrtanih ciljeva po pitanju udjela obnovljivih izvora energije bile su Nizozemska, zaostajući za njima 8,2 postotna boda, i Francuska, sa zaostatkom od 7,8 postotnih bodova. Slijede Irska i Velika Britanija, koje zaostaju s po 6,8 postotnih bodova, te Luksemburg, kojeg od zacrtanog postotka za 2020. dijeli šest postotnih bodova, objavio je EUROSTAT.