Ovih pet stvari Europska komisija smatra najvećim izazovima za Hrvatsku

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak.

Europska komisija u petak je, u sklopu izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža, kao glavne izazove za Hrvatsku istaknula visoku razinu zaduženosti, visoku stopu nezaposlenosti, slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.
 Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. 
 Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana. 
 Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu. 
 I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK.  Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.
 Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke. 
 I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. "Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti", kaže EK.
Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća...
 Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.
 Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela.  Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama,  navodi Komisija.
  Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću.
 Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.
 Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća. 
 Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK. 
U 5 preporuka ostvaren ograničen napredak, u 1 znatan
 Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj znatan napredak.
 U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu  godinu. 
Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu držžavnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.
 U drugoj preporuci se tražži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Tražži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.
 Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima.
  Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a tražži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.
 U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležžnosti racionalizacijom sustava držžavnih agencija. Tražži se jačanje transparentnosti u držžavnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžžera i kriterija kompetentnosti.
  U petoj preporuci se kažže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružžatelje usluga. Također se tražži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.
 Zadnja preporuka kažže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržžao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.
 Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak, kod ostalih navodi da je napredak ograničen.

Komentari (4)
  • Marx
    Marx 22:07 27.2.2016.

    Komisija EU nikada nije puno brinula o Hrvatskoj. Jedva da je Economic Reform Agenda for Croatia Ifo instituta predana zaboravu - a ona daje daleko strože analize uz konkretne prijedloge rješenja - evo već nove, površne dijagnoze “balkanskog pacijenta”. Niti od nje opet neće biti ništa; odnosno liječenje opet neće početi. Osnovni nedostatak je da - opet - Komisija ne upozorava na osnovni cilj: nužnost ostvarivanja Primarnog Budžeskog Suficita. Odlaganje samo znači jače “stezanje remena” i bolnije rezove u skoroj budućnosti. Jer tek kada jasno postaviš najvažniji cilj može uslijediti ostalo jer ćeš tek onda početi konkretno planirati što, kojim redoslijedom i kako. Pa čak je i Jean Calude Juncker - iznerviran ovakvom situacijom s “balkanskim pacijentom” - otvoreno upozorio Oreškovića da more djelovati brže jer vrijeme curi.

    Periculum in mora!

    Inače Komisija EU oduvijek ima prema Hrvatskoj stav “distanciranog cinizma”: i kada uoči problem (a daleko je od toga da uočava sve najvažnije probleme), zadržava distancu i ne želi u njih ulaziti. To se lijepo pokazalo u Izvješćima u napetku. Na primjer, konstatira se da “mediji u Hrvatskoj pišu o manjinama kao o stranim tijelima a ne o integralnom dijelu hrvatskog društva”; “za javni diskurs je karakteristično da nitko ne postavlja pitanje tko jest odgovoran za kaznana djela za koje se optužuju Ante Gotovina i drugi hrvatski generali”; “konflikt interesa se u Hrvatskoj slabo razumije” itd….itd…

    Takav stav Komisije doduše djelomično opravdava to da u Hrvatskoj - koja je još uvijek orijentirana na ostvarenja slobode, nezavisnosti i suvereniteta pa se veličaju uspjesi i dostignuća umjesto da se uočavaju i ispravljaju greške - ekonomija i biznis malo koga zanimaju.

    Jer - recimo to otvoreno - malo tko ima pojma o tome tko je Valdis Dombrovskis i kako je i čime zradio svoj ugled i reputaciju pa ga zato nitko nije pitao može li nešto od svojih iskustava s Latvijom preporučiti Hrvatskoj. Najmanje se to moglo očekivati od medija koji ekonomska pitanja i tako obrađuju katastrofalno. Ne čudi dalje niti do da se onda i Komisija mora ovako pasivno postavljati prema Hrvastkoj, ali to ne može opravdati njen cinizam.

    Najgore će biti kada dođe momenat da Komisija odluči što s Hrvatskom: pustiti da ode u stečaj ili grčki scenario (nadam se da se slažemo da su izgledi da se on izbjegle sada već tek teoretske naravi). Ja se priklanjam onima koji tvrde da bi i za Grčku bilo bolje da je otišla u stečaj (tzv. “argentinski scenario”). Jer tada bi se svi ti problemi koje nabraja Komisija u gore opisanom izvješću vrlo brzo riješili, takorekuć preko noći. Ali za investore u hrvatske obveznice je bolji grčki cenario - dokle god EU bude stajala iza Hrvatske sa svojim garancijama - isto kao i kod Grčke.

    Dakle grčki scenario je mnogo izgledniji.

  • mance
    mance 17:08 27.2.2016.

    Ako je istina da se jedino u predstačajnom i stečajnom okviru, toj najvećoj pljački u hrvatskom gospodarstva postigao najznačajniji uspjeh onda radimo ono što najbolje znamo, a i ovi iz Komisije to najbolje razumiju

  • super24
    super24 14:28 27.2.2016.

    ono što su zaboravili napomenuti jest da je sadašnje stanje velikim dijelom “ostvareno” zahvaljujući sljeđenju preporuka EK… kolika je lova ulupana u “reforme” zdravstva, toplinske razdjelnike, “zelenu” energiju, popisivanje nekretnina, en. certifikate itd. kolika je lova ulupana u silnu propagadnu povezanu sa istima..

    zanimljivo je inzistiranje na porezu na nekretnine… ajde da uzimaju lovu sa računa onima koji imaju, ali ovako krenuti u razvlašćivanje ljudi koji imaju krov nad glavom, i to im je jedino što imaju jasno govori o stvarnim namjerama EK, koja se ovih dana bavi TTIP-om i postavljanjem međunarodnih korporacija kao naddržavnih vlasti, dok se privatno vlasništvo fizičkih osoba pretvara u javnu uslugu koju bi trebalo plaćati.. već vidim kako će immobilien gmbh pokupovati sve po 500 ojra po kvadratu, iznajmljivati, a državu tužiti za izgubljenu dobit zbog poreza na nekretnine. doduše, oni to mogu i amortizirati, a seljo beljo naravno ne može..

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!