Robni izvoz Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,3 posto, a izražen u eurima smanjen je za 4,7 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 1,2 posto, a u eurima je smanjen za 1,6 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 54,6 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 56,8 posto.

U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 39,1 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 71,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 5,2 milijarde eura, a uvoz 9,4 milijardi eura.

Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u prvih sedam mjeseci bio je 32,4 milijarde kuna, odnosno 4,3 milijarde eura te je prema deficitu iz prvih sedam mjeseci lani porastao za 4,2 posto u kunama, odnosno 3,9 posto u eurima.

Statistika pokazuje da je u prvih sedam mjeseci ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 5,1 posto, na 4,6 milijardi eura.

Izraziti pad izvoza bilježi se u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju, za 40,5 posto, na 215 milijuna eura.

Prema djelatnostima s većim udjelom u izvozu, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda izvoz je pao za 4,8 posto na 603,8 milijuna eura, a u proizvodnji električne opreme pao je za 6,9 posto, na 374,6 milijuna eura. Izvoz prehrambenih proizvoda smanjen za 6,8 posto, na 360,9 milijuna eura, a kemikalija i kemijskih proizvoda za 4 posto, na 299,7 milijuna eura.

Istodobno se bilježi rast izvoza strojeva i uređaja za 0,6 posto, na 419,5 milijuna eura, a gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme izvezeno je za 349,3 milijuna eura, što je 20,2 posto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je pak za 11,2 posto, na 260,4 milijuna eura.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Vrijednosno su u uvozu prerađivačke industrije u prvih sedam mjeseci prednjačili uvoz kemijske industrije koji je iznosio 820,6 milijuna eura te je prema lani povećan za 1,4 posto te uvoz prehrambenih proizvoda koji je porastao za 5,7 posto, na 810,9 milijuna eura. Uvoz strojeva i uređaja povećan je za 7,6 posto, na 809,3 milijuna eura.

Podaci DZS-a za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najveće izvozno tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 61,8 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 73,7 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.

Na tržišta EU Hrvatska je od početka godine do kraja srpnja izvezla roba u vrijednosti od 3,2 milijarde eura ili 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU-a istovremeno smanjen za 0,4 posto, na nešto manje od 7 milijardi eura.

Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od 750,6 milijuna eura (pad za 6,8 posto) te na njemačko tržište, od 593,9 milijuna eura (rast za 1 posto).

Najveći uvoz ostvaren je iz Njemačke, od 1,3 milijarde eura (0,8 posto više), Slovenije 1,2 milijarde eura (28,4 posto više) i Italije 1,1 milijarda eura (20 posto manje).

U zemlje Cefte, na koje se odnosi gotovo 20 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izvezla roba za 1,03 milijarde eura, što je 7,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini manje oko 6 posto ukupnog uvoza, pao za 2,6 posto, na 582,6 milijuna eura.

Među zemljama Cefte daleko najveću robnu razmjenu Hrvatska ima sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski izvoz u BiH u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 647,9 milijuna eura, što je 2,1 posto manje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci, dok je uvoz povećan za 8,9 posto, na 357,1 milijun eura.