Optimizam u Međimurju: 'Vani ne znaju ništa više od nas i možemo im konkurirati u mnogim segmentima'

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Panelisti su se složili da investiroti vide Međimurje kao regiju za razvoj tehnologije.

Koliko je u razvoju poduzetništva važna institucionalna podrška pojasnili su čelni ljudi Regionalne razvojne agencije Međimurja REDEA  i Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u sklopu panela na Poslovnom uzletu, manifestaciji poslovnog dnevnika održanoj u ponedjeljak u Čakovcu.

˝Cilj nam je još više ojačati poduzetničku klimu županije. Iako smo pri vrhu kada je riječ o  malom i srednjem  poduzetništvu uvijek možemo bolje˝, istaknula je na samom početku panel diskusije Sandra Polanec Marinović, direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA. Osim informativne uloge i podrške samim poduzetnicima, REDEA prezentira podatke o našim poduzetnicima stranim tvrtkama, a u bliskoj budućnosti planiraju našu tekstilnu i metaluršku industriju prezentirati u Italiji i Austriji.

Tehnološko inovacijski centar Međimurje potekao je iz rada REDEA-e, ideja o otvaranju centra pojavila se iz potrebe koju su uvidjeli u u radu s poduzetnicima.

˝Izgradnja ljudske i materijalne infrastrukture za poticanje poduzetništva danas je ključna. U našem tehnološkom inkubatoru imamo 23 informatičke tvrtke, na 18 naših projekata imali smo pomoć HAMAG BICRO-a, a naš djelokrug rada proširili smo na cijelu Hrvatsku. Na svakodnevnoj bazi ostvarujemo osobni kontakt  s poduzetnicima koji rezultira mnogim uspješnim projektima. Ljudski element, tehnološka i posebna znanja kod nas se povezuju na jednom mjestu i to poduzetnicima puno znači˝, kaže Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.

Tagnology, tvrtka koja se bavi novim tehnologijama, točnije radiofrekvencijskom identifikacijom na tržištu je od 2006.

˝Počeli smo kao mala tvrtka i odlučili smo našu tehnologiju primjenjivati u mnogim granama industrije i biti uspješni u tome. Naš strateški partner iz Austrije pomogao nam je otvoriti nova tržišta tako da sada radimo projekte i za Europu˝, tvrdi Jurica Kukovec iz Tagnology.

Još jedan pozitivan primjer ove županije je i tvrtka Solektra nastala u okviru prve sunčane elektrane u Hrvatskoj 2010.godine koja danas radi projekte i za tržište Crne Gore i broji 11 zaposlenih.

˝U ono teško vrijeme mi smo htjeli biti povlašteni proizvođači i odlučili smo se realizirati taj projekt, a nakon toga su se projekti samo nizali˝, tvrdi Goran Oreški, član uprave iz Solektre. 

Otkrivši nišu, ali i činjenicu da portala za žene tada nije bilo, 2006. godine pokrenut je posao tvrtke  Ineo.

˝Naš portal Žena hr vodeći je ženski portal, imamo 13 suradnika i zaposlenika, a proširili smo se i u Zagreb gdje odnedavno imamo ured. Iako je kad smo krenuli bilo teško jer se u izdavaštvu teško živi, ostvarili smo lijep organski rast i zauzeli dobru poziciju. Prepoznali smo što ženama treba i naša publika je to znala cijeniti, a rast broja čitatelja je donio i rast prihoda˝, kaže Petra Novosel Balaško, direktorica Ineo-a.

Komunikacija kao ključ uspjeha

Kukovec ističe kako je najvažnije slušati investitore i njihove želje te da za uspješno poslovanje mora postojati konstantna komunikacija s klijentima kako bi investitori bili zadovoljni.

˝U počecima je bilo teško jer smo bili mali, do izvora kreditiranja i financijskih pomoći je bilo  teško doći, ali danas se državni aparat poboljšao, a i mi smo kao tvrtka narasli pa nam je sve lakše˝, kaže Kukovec.

Oreški se složio s tim da su počeci najteži i istaknuo kako su reference ključ za buduće uspjehe.

˝Nakon prve reference i uspjeha našeg projekta imali smo sjajna iskustva - tvoja poslovna banka te prati, a tu su i krediti HBOR-a koji su dostupni poduzetnicima. No, imajte na umu da morate imati vlastiti kapital inače nema početka˝, poručio je Oreški.

Polanec Marinović je istaknula kako u informiranju poduzetnika ključnu ulogu ima REDEA koja uz informacije o kreditiranju nudi i konzultantske usluge i pomoć u prijavama na strukturne fondove za koje danas u ovoj regiji postoji ogroman interes.

˝Kriteriji su danas poznati za strukturne fondove, ako je prijava dobro napravljena onda se sve može˝, poručila je Polanec Marinović.

Plačko pak ističe kako kod nas nije problem u nedostatku novaca već u pomanjkanju kvalitetnih projekata koji teško konkuriraju na razini EU. Poduzetnici se ipak s njim nisu složili ističući kako najviše odmažu česte promjene pravila, propisa i uvjeta što zbunjuje mnoge. ˝ Stvari nisu standardizirane i to je problem u mnogim sektorima. Reference su bitne u tome, mislim da bi njih trebalo uvesti, jer kad pokažete da imate nešto dobro iza sebe to bi trebao biti dodatni plus˝, ističe Kukovec.

Novosel Balaško je istaknula i problem administracije. ˝Vrlo je izazovno poslovati kod nas, puno vremena koje bi mogli potrošiti na strateške planove troši se na operativu, ja imam sreće što sam te struke pa mi računovodstveni problemi nisu strani, ali snaći se u tim stalnim promjenama je jako teško˝, poručila je Novosel Balaško.

Teško se nalazi obrazovani kadar

˝U okruženju kao naše gdje razvijamo rješenja, ograničava nas kadar, mladi koji dolaze nemaju toliko znanja, ne mogu samostalno izvoditi operacije i raditi. Mi smo se povezivali s fakultetima i dajemo priliku studentima da dođu k nama i vide posao. Tako smo našli mnoge stručne ljude, a na njima je da vide što će dalje˝, kaže Kukovec.

U povezivanju studenata s realnim sektorom sudjeluje i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje.

˝Mi povezujemo studente završnih godina s real nim sektorom IT-a. Oni se javljaju na projekte, rade seminarske, diplomske, magistarske radove,  nakon čega imaju referencu rada na projektu i mnogi se projekti implementiraju, a oni se zapošljavaju po tim tvrtkama˝, tvrdi Plačko.

Investitori vide uspjehe regije

Panelisti su se složili da investirati vide Međimurje kao regiju za razvoj tehnologije. ˝Uspjeh na domaćem tržištu garancija je uspjeha i na vanjskim tržištima. Oni ne znaju ništa više od nas i mi im možemo konkurirati u mnogom segmentima i sve to zahvaljujući znanju koje smo stekli tu u Hrvatskoj˝, poručio je poduzetnicima Oreški.

Plačko poručuje kako je institucionalna podrška važna, ali poduzetništvo izvire iz ljudi i naći će načine za uspjeh i bez nje.

˝Naša želja je olakšati poduzetnicima put, naša uloga je kroz edukacije i promotivne kampanje potaknuti ljude da pokušaju u poduzetništvu i da im smanjimo borbu s vjetrenjačama. Dajemo im savjetovanje, povoljnije prostore i suradnju s ljudima koji su to već prošli da im pomognu savjetima˝, zaključio je Plačko. 

Komentari (5)
  • miami
    miami 14:15 28.4.2015.

    Ljudi moji, ja to nikak ne mogu objasniti, jer vi neće shvatiti,
    odkud je problem. statistike..

    1. U Međimurju radi najviže poduzetnika po glavi stanovnika ..
    Pa, dobro –.-KOLIKO ONI SEBI ISPLAĆUJU PLAĆU..?????? Pa, minimalac !

    2. Drugo : Tko su zaposlenici poduzetnika???
    Pa, članovi njhovih obitelji !!! Koju plaću sebi isplaćuju
    članovi obitelji??? Pa, minimalac..!
    Zašto ? Zato, jer štede na porezima i doprinosima .

    Otkuda blagostanje ? Firme su dohodovne, i živimo uz tvrtke
    u kojima poslujemo..i koristimo sva prava i sve pogodnosti i olakšice…

    Otkuda novac za starost? Uz mirovinu, radi se za inozemne poslodavce
    u Austriji i Sloveniji….a i nešto se stavi na račun , za stare dane.

    Javne službe nemaju visoke plaće, trgovina isto tako, tekstilne
    trgovine / osim Calcedonije u ČK I VŠ , nema …/
    Znači, obrtništvo i poduzetništvo , OPG i ostali,,djeluju kako sam
    napisala….i nema visokih plaća…./ JER MI TAKO ŽELIMO, shvaćate,
    to nije zbog zaostalosti, kako se predstavlja …./!

  • punto
    punto 10:26 28.4.2015.

    Da ne zaboravimo i pametnu klupicu koja uskoro odlazi na trziste Austrije :)

  • verdi
    verdi 22:03 27.4.2015.

    i kinezi imaju bolje plaće Vaš link … [index.hr]

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve