Gospodarski oporavak Vlada i dalje temelji na ulaganjima, i to u javnom investicijskom ciklusu, dok se na rast izvoza i jačanje privatnog sektora zasad baš i ne oslanja.

U jučer usvojenom Ekonomskom programu Hrvatske 2013. koji će biti upućen u Bruxelles u takozvani Europski semestar, Vlada iznosi procjene da će izvoz doprinos gospodarskom rastu dati tek u 2015. i 2016. godini. U dokumentu koji se upućuje i prije nego je zemlja formalno članica EU, predstavlja se makroekonomski okvir i fiskalna politika, uz pregled strukturinih reformi koje Vlada namjerava provesti radi podizanja hrvatskih standarda na razinu iz strategije Europa 2020. Vladina procjena gospodarskih kretanja u ovoj godini odudara od projekcija HNB-a i drugih financijskih institucija. Dok je HNB revidirao očekivani pad BDP-a za ovu godinu na 0,9 posto, Vlada i u Programu ustrajava na rastu od 0,7 posto. Dok se u ekonomskom dizanju računa na javne investicije (od željezničkog prometa do vodnog gospodarstva i energetske obnove zgrada), zakonskim izmjenama koje u području poticanja poduzima Vlada očekuje da će već u 2013. uspjeti osigurati povoljno okruženje za privlačenje investicija, pa tako do konca godine računa da će krenuti investicije kojima se otvara 3000 novih radnih mjesta.

U reformama, kojih je u vladinom Ekonomskom programu navedeno čak 81, ne naziru se  ozbiljniji potezi koje namjerava povući u  javnoj upravi. Bitnijih promjena nema ni u poreznom sustavu, pri čemu nema ni riječi o uvođenju poreza na nekretnine. No, dosta se promjena zato najavljuje u mirovinskom i sustavu zdravstvenog osiguranja.Budući da socijalne naknade čine najznačajniju skupinu rashoda proračuna opće države (13,6% BDP-a) i da je cilj Vlade smanjiti njihov udjel u BDP-u na 12% u 2016., naglasak na ta dva sustava ne čudi. Među ostalim, u mirovinskom se sustavu najavljuju promjene vezane uz ocjenjivanje invalidnosti, s naglaskom na utvrđivanje preostale radne sposobnosti, radi smanjenja broja korisnika invalidskih mirovina s općom nesposobnosti za rad. U cilju poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada, krug umirovljenika koji usporedno s korištenjem (dijela) mirovine mogu zasnovati radni odnos Vlada planira proširiti i na korisnike starosne mirovine.Iz istih razloga planiraju se i promjene u penaliziranju prijevremenih starosnih umirovljenja.

Promjene bi išle u smjeru da bi za duži staž penalizacija bila blaža, a za one sa 42 i više godina staža ne bi je ni bilo. I usklađivanje mirovina odskora bi se trebalo provoditi uz nešto drukčiju formulu u odnosu na važeću tzv. švicarsku. I novi bi model uzimao u obzir i rast/pad potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće, ali ne u istom omjeru (50:50) već uz "promjenjivi model", ovisno o udjelu promjena tih varijabli u prethodnom polugodištu. Novi način, tvrde u Vladi, bit će povoljniji za umirovljenike i u uvjetima rasta, kad plaće rastu brže od cijena, i u uvjetima krize kad je obratno. Formula za određivanje osnovne mirovine mijenjat će se, pak, tako da se u većoj mjeri uzima visina plaće, a u planu je i redefiniranje tzv. beneficiranog staža koje uključuje i uvođenje posebnih fondova. Uz to, slijedi i priznavanje tzv. dodatka na mirovinu i korisnicima koji ih primaju i po osnovi drugog stupa, a od 2014. Vlada najavljuje i postupno povećanje stope doprinosa koja se izdvaja u drugi mirovinski stup.

To se, doduše, najavljivalo i za ovu godinu, a izostalo je. No, neizvjesnosti nema oko uvođenja takozvanih podportfelja s obzirom na dob članova i ulagačke politike (rizičnost) u mirovinskim fondovima drugog stupa; taj zakon u proceduru će ubrzo nakon ulaska u EU. Već prije ulaska u Uniju reforme čekaju i slobodne zone, a Vlada najavljuje i niz strategija od nacionalne strategije inovacija,  kojom se želi povezati gospodarstvo i znanstveni sektor, do strategija razvoja poduzetništva i pametne specijalizacije kojom se želi utvrditi prioritetne sektore gospodarstva. Velika očekivanja Vlada ima i od informatizacije javne uprave, što bi trebalo ubrzati procese izdavanja dozvola i drugih akata. Brže procedure planiraju se postići i u zemljišnoknjižnom sustavu te u parničnim postupcima. Kao jedan od krupnijih projekata navodi i energetska obnova zgrada i povećanje broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije. Pored zgrada javnog sektora do konca godine usvojit će plan koji će uključiti i sustav poticaja gradnje novih zgrada s višim energetskim svojstivma.