Franck je odustao od distribucije Lavazze u Hrvatskoj i time izazvao negodovanje dijela potrošača koji uživaju u ispijanju kave tog brenda koji je, prema nekim analizama, držao treću poziciju na HoReCa tržištu. Prodajom ugostiteljima proizvođači i distributeri kave godišnje zavrte oko 300 milijuna kuna, ali zbog izdašnih marži u ugostiteljstvu konačna potrošnja na kavu u ugostiteljstvu skače i do 1,5 milijardu kuna svake godine.  

Franck je objasnio da Lavazza mijenja krovnu strategiju ulaganja, a čini se da je dio odluke potaknut i činjenicom da je profitabilnost tvrtke koja je bila zadužena za Lavazzu bila niska, što je dijelom razlog zašto je prije tri godine i obitelj Petrač odlučila tvrtku prodati Francku. Lavazza je smanjila ulaganja u svoj brend, što Francku nije odgovaralo. Uostalom, Franck ima svoj brend kave za HoReCa tržište. Odlaskom Lavazze iz Hrvatske nastaje rupa od 54 milijuna kuna za koju će se boriti proizvođači, što je oko petine ukupnog tržišta. Uz Franck sve veći dio kolača zauzima i Julius Meinl Bonfanti, tvrtka koja ujedinjuje spomenuta dva branda, a ima oko 30 posto tržišta.

Lavazza je, naime, bila jedna od najskupljih kavi na tržištu i cijenom joj parira samo Julius Meinel, dok su ostale vrste kave pristupačnije.  Najskuplja kava na tržištu je Illy, koja stoji oko 250 kn/kg, što znači da po šalici kave ugostitelj ima oko 1,91 kunu troška prije oporezivanja. Lavazza i Julius Meinel imaju jednaku cijenu u nabavi, a šalica kave stoji oko 1,42 kn. Ostali proizvođači na tržišti su jeftiniji i time isplativiji za ugostitelje. Kako se od kilograma kave može skuhati 140 šalica espressa, a kava se prodaje i po 10 kuna, na kilogramu kave može se zaraditi i do 1000 kuna.

Zato su jeftiniji brendovi popularniji ugostiteljima, pa su distributeri skupljih kava bili prisiljeni smanjivati cijene kako bi zadržali tržišne udjele. Tvrtka Gala plus, koja je bila zadužena za brend Lavazza, na oko 54 milijuna kuna prihoda imala svega 800 tisuća kuna neto dobiti, što je zanemariv udjel u Franckovoj zaradi. I dok je u Hrvatskoj loše zarađivala, Lavazza je jedan od najunosnijih brandova u Europi. Posluje u 90 zemalja, a u talijanskoj maloprodaji drži 45 posto.

Lani je imala 1,34 milijarde eura prometa, a sad kani kupiti francuski Carte Noire, koji drži petinu francuskog tržišta. Hrvati popiju oko 5,1 kg kave godišnje po stanovniku, pokazuju procjene rađene na temelju analiza tržišta. Više kave pije se u BiH, gdje svaki stanovnik godišnje potroši prosječno 6,1 kg kave, dok Slovenci popiju 5,8 kg. Gotovo 10 kg kave po stanovniku potroši se se godišnje u Norveškoj. Slijede Šveđani s 8,2 kg kave godišnje. Gotovo 80 posto prodaje kave u Hrvatskoj odnosi se na mljevenu kavu.