Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna Crobexi porasli, pa su od početka godine u plusu više od 12 posto, unatoč slabim domaćim makroekonomskim pokazateljima. Crobex indeks skočio je protekloga tjedna 2,42 posto, na 1.957 bodova, a Crobex10 1,85 posto, na 1.090 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je oko 80 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna manje nego tjedan dana prije. Nakon snažnog skoka u siječnju, Crobexi su i u veljači ostvarili dobitke. Crobex je ojačao 3,05, a Crobex10 2,66 posto. Od početka godine oba su indeksa u plusu više od 12 posto. Najveći promet, 10,5 milijuna kuna, prošloga je tjedna ostvaren dionicom HT-a, a cijena joj je porasla 0,19 posto, na 216,26 kuna.

Slijedi dionica Leda, s 3,9 milijuna kuna prometa i rastom cijene za otprilike 4 posto, na 8.225 kuna. Među najlikvidnijim izdanjima, snažan skok cijene ostvarila je dionica Kraša, za 17,8 posto, na 462 kune. Cijena dionice Jadranske banke porasla je za 10 posto, Atlantske plovidbe za 6,7, Podravke za 4,5, Croatia osiguranja za 4,3, Zagrebačke banke za 3,5, a Končar Elektroindustrije za 3,2 posto. Na listu gubitnica plasirala se, pak, dionica Ingre, s padom cijene za 8,6 posto, dok je dionica Dalekovoda pojeftinila 5,1, a Tiska 1,8 posto.

„Veći dio protekloga tjedna Crobexi su stagnirali, a i obujam trgovanja bio je slab. Ipak, indeksi su završili tjedan u plusu zahvaljujući snažnoj izvedbi u četvrtak“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. U četvrtak su Crobexi skočili više od jedan posto, uz promet od otprilike 20 milijuna kuna, što je vjerojatno rezultat hvatanja priključka za dobrim danom na svjetskim burzama u srijedu kada su gotovo svi najvažniji burzovni indeksi skočili više od jedan posto, nakon vijesti da američki Fed i dalje planira voditi poticajnu monetarnu politiku, navodi Mažurin. Međutim, iz domaćeg gospodarstva i dalje nema poticajnih vijesti. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod pao je u posljednjem kvartalu prošle godine 2,3 posto, što je peto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je njegov najveći pad od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP također skliznuo 2,3 posto. To predstavlja i produbljivanje recesije, s obzirom da je u prethodnom kvartalu BDP oslabio 1,9 posto. Dan ranije Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da se gospodarsko stanje u zemlji u drugoj polovini prošle godine pogoršalo, ta napomenuo kako je potrebno ubrzati strukture reforme i financijsku konsolidaciju. „Idućih dana na domaćem tržištu ne očekujemo važnijih objava, ni poslovnih ni makroekonomskih, pa će investitori uglavnom osluškivati impulse sa svjetskih burzi“, ocjenjuje Mažurin.

A na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica blago porasle, unatoč političkoj nesigurnosti u Italiji nakon parlamentarnih izbora i automatskom smanjenju proračunskih rashoda u SAD-u. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,6 posto, dok je S&P 500 porastao 0,2, a Nasdaq indeks 0,3 posto.
Na samom početku tjedna cijene su dionica oštro pale jer parlamentarni izbori u Italiji nisu dali jasnog pobjednika, pa se ulagači plaše da bi to moglo usporiti reforme i produbiti dužničku krizu trećeg po veličini gospodarstva eurozone.

No, Italija je ubrzo pala u drugi plan jer je predsjednik Feda Ben Bernanke u izvješću Kongresu čvrsto branio program središnje banke za kupnju državnih i hipotekarnih obveznica, tvrdeći da se njime održavaju niske kamatne stope i potiče rast gospodarstva. I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7, a frankfurtski DAX 0,6 posto. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,2 posto.

„Na inozemnim su burzama prošloga tjedna investitori s oduševljenjem pozdravili spremnost predsjednika Feda da monetarnu politiku i dalje održava popustljivom. No, na oprezu su ih držale neizvjesnosti oko sastavljanja talijanske vlade nakon parlamentarnih izbora i same ekonomske budućnosti te zemlje“, navodi Mažurin. Dodaje da ulagače na oprez navodi i situacija u SAD-u. Kako se republikanci i demokrati u Washingtonu nisu uspjeli dogovoriti o selektivnom smanjenju proračuna, od 1. ožujka na snagu je stupilo automatsko rezanje budžetskih izdataka, vrijedno 85 milijardi dolara. „Investitore brine automatski rez u državnoj potrošnji SAD-a, zbog izostanka političkog dogovora o limitu zaduživanja. MMF je već najavio da će srezati prognozu rasta američkog gospodarstva ove godine za najmanje 0,5 postotnih bodova, što će imati posljedice i na globalno gospodarstvo“, ocjenjuje Mažurin.

Uz situaciju u Italiji i SAD-u, idućega će tjedna na inozemnim burzama u fokusu investitora biti redovno mjesečno zasjedanje Europske središnje banke, te objava ključnog izvješća o zaposlenosti u SAD-u u veljači, zaključuje Mažurin. * HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.