Objavljeni rezultati istraživanja PISA, Divjak kazala kako su rezultati hrvatskih učenika loši

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.

Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska, dok anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo baš i ne briljiraju. U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje.  Hrvatska je tada zauzela loše 36. mjesto od 72. U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.

Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene.

Prilikom predstavljanja najnovijih rezultata, u utorak u Ministarstvu obrazovanja, resorna ministrica Blaženka Divjak kazala je kako su rezultati Hrvatske na PISA testovima loši.

Hrvatska je 29. po čitalačkoj pismenosti, 36. mjesto zauzima u matematici.

Ispitivanje PISA, čije će rezultate OECD objaviti u utorak, svake tri godine vrednuje učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina.

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.

Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.

PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.

Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.

Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.

Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".

Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor. 

Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.

Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri đaci?

PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.

Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.

Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine. 

Komentari (7)
  • veki1
    veki1 17:24 4.12.2019.

    Znači preostaje nam i dalje plaćanje instrukcija ako želimo budućnost svojoj djeci. Crni labudovi opet izdominirali.

  • zesko
    zesko 9:02 4.12.2019.

    zorzi


    Učenik mora učiti, ako neće- dobit će lošu ocjenu. To se ne događa zbog napada roditelja i anonimnih likova kao Tovarish, avax10, bug0, zesko…: prijete prof. i ANONIMNO prijavljuju Ministarstvu. Znači sustav primarno kriv za rezultate, a ne prof.

    tvoja učiteljica hrvatskog, trebala je kod tebe poraditi više na čitanju s razumijevanjem, zesko je napisao nešto sasvim suprotno,
    po svojoj djeci vidim da nemaju dovoljno znanja za određenu ocjenu u poređenju s negdašnjim kriterijima, znači da ih puštaju,
    zašto to rade ?
    da prikriju svoj nerad i neaktivnost, o takmičenjima i vannastavnim aktivnostima, neću ni govoriti, time se samo još rijetki bave
  • zorzi
    zorzi 22:33 3.12.2019.

    Učenik mora učiti, ako neće- dobit će lošu ocjenu. To se ne događa zbog napada roditelja i anonimnih likova kao Tovarish, avax10, bug0, zesko…: prijete prof. i ANONIMNO prijavljuju Ministarstvu. Znači sustav primarno kriv za rezultate, a ne prof.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!