Državni proračun za iduću godinu predviđa rashode od 124,5 milijardi kuna, prihode od 113,7 milijardi kuna, te deficit od 10,9 milijardi kuna ili 3,1 posto BDP-a.

Ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade rekao je da Vlada u posljednjem tromjesečju očekuje ublažavanje pada BDP-a, jer se poboljšava stanje u industrijskoj proizvodnji i kretanju turističkog prometa, tako da bi ove godine BDP trebao pasti 1,1 posto. Na takvim pokazateljima Vlada procjenjuje za iduću godinu rast BDP-a od 1,8 posto. Po Vladinim projekcijama, u 2014. godini BDP bi trebao ubrzati rast na 3 posto, a u 2015. na 3,5 posto.

Rashodi će u idućoj godini ostvariti značajan rast od 4,2 milijarde kuna u odnosu na rebalansirani proračun za ovu godinu, a rasti će ponajviše zbog porasta troškova kamata za 2 milijarde kuna, uplata u proračun EU-a od 1,7 milijardi kuna i subvencija brodogradnji od 900 milijuna kuna. To je ukupno 4,6 milijardi kuna novih rashoda, upozorio je Linić.

Osim toga, rashodi će rasti zbog transfera prihoda od naknade za strateške rezerve nafte HANDA-i od 750 milijuna kuna, povećanja sufinanciranja projekata koji će biti financirani iz EU fondova, sredstava za usklađivanje mirovina za 368 milijuna kuna, većih subvencija HBOR-u za 150 milijuna kuna, za modernizaciju HŽ-a 227 milijuna kuna, za aktivnu politiku zapošljavanja 41 milijun kuna, te za nabavu nefinancijske imovine od 194 milijuna kuna.

Linić je istaknuo da se u novom proračunu na rashodima i štedi, ponajviše kroz politiku plaća korisnika državnog proračuna koja treba donijeti uštede od 1,7 milijardi kuna, kao i 192 milijuna kuna ušteda materijalnih rashoda.

Vlada u idućoj godini očekuje rast proračunskih prihoda sa 110 milijardi kuna na 113,3 milijarde kuna, pri čemu se od efekta izmjena Zakona o PDV-u i početka procesa fiskalizacije očekuje povećanje od 1,2 milijarde kuna, a s osnova gospodarske aktivnosti povećanje od 1,7 milijardi kuna.

Također se od prilagodbe sustava trošarina propisima EU-a očekuju veći prihodi za 1,3 milijarde kuna, najviše od povećanja trošarina na cigarete, kao i od trošarina na energente.

Kod poreza na dobit očekujemo smanjenje jer smo ove godine ukinuli oporezivanje reinvestirane dobiti, a također i značajno smanjenje na carinama zbog ukidanja carina na uvoz iz zemalja EU-a.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Manjak proračuna bit će oko 10,9 milijardi, što je 3,1 posto BDP-a, no idućih godina očekuje se njegovo smanjenje – u 2014. trebao bi iznositi 10,7 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a, a u 2015. godini 9,7 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a.

Iduće godine trebali ponešto rasti deficiti Hrvatskih autocesta i Hrvatskih voda jer te kompanije idu u pojačano kreditiranje, a za jedinice lokalne samouprave očekuje se da, kao ni ove godine, neće biti deficita. To zajedno znači da bi deficit konsolidirane opće države iznosio 13,2 milijarde kuna, odnosno 3,8 posto BDP-a.

Linić je istaknuo da na rast deficita najnepovoljnije utječe rast javnog duga i kamata. Javni dug se u 2013. penje na 55 posto BDP-a, a i u 2014. očekuje se daljnji rast jer će se kroz 2013. riješiti dubioze u zdravstvu, ali i prenijeti dio dubioza iz HŽ-a i financiranja autocesta i cesta. Tek u 2015. trebalo bi doći do smanjenja udjela javnog duga, no to najviše ovisi o uspješnosti politike privatizacije, naglasio je Linić.

Javni dug nam je od 2008. s 29,3 posto BDP-a skočio ove godine na 52,9 posto, a zbog toga nam raste i iznos koji plaćamo za kamate – iduće godine bit će 9,4 milijarde kuna, a u 2014. godini 10 milijardi kuna, što je iznos godišnjeg deficita, upozorio je Linić.

Premijer Zoran Milanović naglasio je da skuplje zaduživanje, do kojega dolazi uslijed rasta javnog duga, možemo trpjeti određeni broj godina, ali unedogled ne možemo. Cjelokupni deficit nam otpada na kamate, ali to Vladi ne može biti izgovor već se mora znati nositi s time, dodao je.

Privatizaciju ne radimo iz očaja već radi ozdravljenja državnih financija, a taj novac ići će za vraćanje duga. Pritom nam nije cilj da državne tvrtke poput HPB-a rasprodamo nego da pronađemo dobre partnere koji će ih dokapitalizirati i omogućiti još uspješnije poslovanje, kazao je Milanović.

Podsjetio je na prošlotjedne haške presude hrvatskim generalima istaknuvši kako je time skoro podvučena crta pod jedno povijesno razdoblje, jer "puno nas osjeća da je sada stvar konačno gotova i da se možemo baviti onim što čini razliku između uspjeha i neuspjeha".

Prijedlog novog proračuna je "kraj početka našeg posla, jer početak je bio da u 2012. pošaljemo poruku da kontroliramo financije i ponašamo se razumno, ali u 2013. trebamo pokazati građanima i investitorima da je ovo ozbiljna država u kojoj se ozbiljno radi", rekao je Milanović.

Iduće godine moramo ići korak dalje i u razgovoru sa sindikatima javnog sektora objašnjavati što je moguće, a što ne. Spremni smo na taj dijalog, pa i na prozivanje na Markovu trgu, spreman sam taj teret osobno preuzeti i objašnjavati što je hrvatski interes, kazao je premijer.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić ocijenio je da prijedlogom novog proračuna Vlada ide prema fiskalnoj konsolidaciji i primarnom suficitu, što znači da ćemo ubuduće trošiti onoliko koliko uprihođujemo, bez troškova kamata. No, to znači da su uvjeti za rezanje proračunskih troškova sve teži, pa nam jedini pravac za održavanje stabilnog proračuna mora biti oporavak gospodarstva.

Najavio je da će Vlada za desetak dana predstaviti novi plan javnih ulaganja, koja će u 2013. sigurno biti veća nego ove godine, a bit će predstavljen i plan reformskih mjera za iduće razdoblje.

Dodao je kako će se puno više pozornosti posvetiti privatnim ulaganjima, te pokušati osigurati rast investicija kroz ulaganja iz EU fondova, i to prvenstveno za obnovu željezničkih pravaca, investicije u vodoopskrbi i odvodnji, te izgradnju velikih regionalnih odlagališta otpada.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je kako nakon ulaska u EU samo u idućoj godini možemo iz EU fondova povući ukupno 4,8 milijardi kuna.

>>> Vlada: Od 1. siječnja ukida se nulta stopa PDV-a

>>> Zašto rastu rashodi državnog proračuna?

>>> 'Zbog nerealnog planiranja izgubljena je još jedna godina'

>>> 'Ambiciozni smo s rastom jer očekujemo da ga možemo ostvariti'

>>> 'Vlada će i 2013. štititi osnovicu i koeficijente u javnim službama'