Već u prvoj godini, prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića, trošak reforme bit će do 2 milijarde kuna, na koliko nominalno procjenjuje učinak smanjenja troška rada kroz izmjene u oporezivanju dohotka, rasterećenja poduzetništva kroz izmjene u porezu na dobit te smanjenje regresivnosti poreza na dodanu vrijednost (PDV) kroz redefiniranje proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižena stopa PDV-a. U 2018. godini tome treba dodati učinak planiranog smanjenja opće stope PDV-a, dizanja praga za ulazak u sustav PDV-a, i dr.

 Izmjene u sustavu PDV-a

Na području poreza na dodanu vrijednost (PDV) najznačajniji je prijedlog o smanjenju opće stope PDV-a od 1. siječnja 2018. godine sa sadašnjih 25 na 24 posto te uvođenje jedne snižene stope od 12 posto, čime bi se ukinute dosad snižene stope od 5 i 13 posto. Te bi promjene imale utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna za otprilike 1,8 milijardi kuna godišnje.

Trenutno se u Hrvatskoj PDV po tri stope (5, 13 i 25 posto) prosječno plaća po stopi od 15,6 posto. Pritom nerezidenti, odnosno stranci, prosječno plaćaju 15,45 posto, a hrvatski građani od 15,7 do gotovo 16,6 posto, ovisno o dohodovnom razredu.

Predloženim izmjenama , prosječna bi se stopa PDV-a 2017. spustila na 15,5 posto, a 2018. na 15,3 posto, pri čemu bi primjenu više stope PDV-a na ugostiteljske usluge najviše osjetili nerezidenti, koji i najviše koriste usluge koje se oporezuju po sniženoj stopi (ugostiteljske usluge i smještaj), kažu u Ministarstvu. 

Dodaju i da najsiromašniji sloj hrvatskih građana, s najnižim prihodima, danas plaća prosječni PDV od 15,7 posto, a to bi 2018. trebalo pasti na 14,8 posto.

 Upravo namjera povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge s trenutnih 13 na 25 posto je, nakon objave detalja porezne reforme izazvala najviše 'buke' u javnosti te je i sam ministar turizma Gari Cappelli kazao da bi to povećanje bilo negativno za sektor te da kao jednu od mogućnosti vidi moratorij na to povećanje dok se pomno ne prouče tržišni i drugi učinci na turizam, ili pak da stopa ostane kao sada.

 No, iz Ministarstva financija takvu mogućnost odbacuju uz objašnjenje da je riječ o povećanju proračunskih prihoda od PDV-a za oko milijardu kuna, što je previsok učinak na proračun da bi se od njega odustalo, kao i da je riječ o jednoj od niza izmjena u poreznom sustavu, koje su zamišljene kao cjelovita reforma, a mijenjanjem jednog njenog dijela pala bi cijela reforma.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

 Uz to, podsjećaju da se reformom predlaže i niz mjera kojima će se ugostiteljima kompenzirati veći trošak zbog većeg PDV-a: izmjenama poreza na dohodak građanima bi se digao dohodak raspoloživ za veću potrošnju; predlaže se uvođenje niže stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prihodima manjima od 3 milijuna kuna; nižim PDV-om na isporuku električne energije i odvoz otpada smanjuju se režijski troškovi i ugostiteljima, kojima se omogućava i veći prihod kroz priznavanje povećanje odbitka za reprezentaciju (s 30 na 50 posto), i dr.

 Kritika je bilo i na najavljene izmjene u sustavu PDV-a u 2018., gdje bi se snižena stope PDV-a s trenutnih 13 spustila na 12 posto, a stopa od 5 posto ukinula. Tom najnižom stopom danas se, primjerice, oporezuju kruh i mlijeko ili knjige i novine.

 Na sve njih iz Ministarstva financija odgovaraju izračunom da će izmjene u oporezivanju potrošnje značiti viši prosječni mjesečni trošak za ugostiteljske usluge od približno 8 kuna, a za hranu od 12 kuna, dok bi se nižim porezom na isporuku električne energije i odvoz otpada režijski troškovi trebali smanjiti prosječno za 300-tinjak kuna godišnje.

 Istodobno, predlaže se niži PDV (od 13 posto) na repromaterijal u poljoprivredi, odnosno sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl., što čini ukupni trošak za proračun, odnosno niže troškove za poljoprivrednike na godišnjoj razini od oko 170 milijuna kuna. 

Izmjene u oporezivanju dohotka

 Isti je argument Ministarstva i na kritike da se prigodom izrade prijedloga izmjena u porezu na dohodak pogodovalo osobama s višim primanjima, dok se za one s nižima ništa ne mijenja,

 Glavne promjene kod poreza na dohodak bile bi smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi umjesto sadašnje četiri razine, bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predloženi su i  viši te progresivniji osobni odbitci za djecu i viši odbitci za manje ostalih uzdržavanih članova, kao i podizanje granice nakon koje se dohodak oporezuje po najvišoj stopi na iznad 21.300 kuna bruto (17,5 tisuća neto).

 Kod obrtnika se, pak, povećava krug onih koji će moći odabrati paušalno oporezivanje dohotka na ugostitelje i trgovce, ako fiskaliziraju račune, uz povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do granice za ulazak u sustav PDV-a. Ukidaju se, pak, olakšice za primitke od radničkog dioničarstva te od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja.

 Svim tim izmjenama, procjenjuju u Ministarstvu financija, iz 'škara' poreza na dohodak umjesto dosadašnjih 915 tisuća bit će isključeno oko 1,5 milijun poreznih obveznika, onih s najnižim primanjima, ali i primjerice obitelji s djecom, koji će biti dovedeni u povoljniji položaj od samaca, a u sklopu pronatalitetne politike Vlade. Također, prosječni trošak rada bi s trenutnih 7,6 trebao pasti na 6,3 posto.

 Porez na dobit ostaje bez olakšica

 Kod oporezivanja dobiti, pak, predlaže se niža stopa poreza – s 20 na 18 posto te uvođenje stope od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižima od 3 milijuna kuna. Također, predviđena je mogućnost izbora načina utvrđivanja dobiti (po računovodstvenim načelima ili novčanom tijeku), ali i ukidanje olakšice za reinvestiranu dobit, koju je, kažu u Ministarstvu financija, lani koristilo tek 0,8 posto poduzetnika.

Paralelno time, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica.

Kod regionalnih poreznih olakšica, ukinula bi se olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok bi se za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i područje Grada Vukovara porez na dobit plaćao po umanjenoj stopi za 50 posto od propisane porezne stope.

 Izmjenama Zakona o dobiti predlaže se i, kao jednokratna mjera u 2017. godini, otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015., od nepovezanih pravnih i fizičkih osoba, bez pokretanja sudskih ili ovršnih postupaka ili drugih postupaka propisanih Zakonom, bio porezno priznati rashod. U samim zakonskim izmjenama to se pojašnjava uočenom potrebom ubrzavanja postupka razduživanja i smanjenja udjela teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, a iz Ministarstva nisu dodatno pojasnili ovu odluku, kao niti njene fiskalne učinke.

Među ostalim, prijedlogom zakona propisuju se promjene u načinu priznavanja rashoda s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz i reprezentaciju i to na način da bi se 50 posto troška reprezentacije utvrdilo kao porezno priznati rashod, a ne kao do sada 30 posto. Za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70 na 50 posto.

Ukupni učinak svih izmjena u oporezivanju dobiti procjenjuje se na približno 375 milijun kuna, a iz Ministarstva ističu da su izmjene osmišljene kako bi bile prvenstveno stimulativne za male i srednje poduzetnike te obrtnike.

 Doprinosi i na drugi dohodak

 U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski I stup umjesto 20 i 15 na 10 i 7,5 posto, za II stup umjesto 5 na 2,5 posto, a zdravstveni s 15 na 7,5 posto).

 Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika . Naime, pokazuju podaci Ministarstva financija, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 Pritom se zadržavaju prava autora na 30 posto, a umjetnika na 55 posto izdataka.

Porezna reforma po hitnom postupku?

 Uz ove, za implementaciju cjelovite porezne reforme trebaju se izmijeniti ili donijeti novi zakoni koji uređuju pitanje poreza na promet nekretnina, lokalne poreze, poseban porez na cestovna vozila, fiskalizaciju u poslovanju s gotovinom, trošarina, upravnih pristojbi, rada Porezne i Carinske uprave, porezno savjetništvo te administrativnu suradnju s Europskom unijom.

 Svi bi se ti zakonski prijedlozi trebali naći na dnevnom redu Vlade na sjednici u četvrtak, 10. studenog, a iako je prvotno bilo planirano da prođu redovnu saborsku proceduru, s dva čitanja, iz Ministarstva financija sada najavljuju i mogućnost da se cijeli paket pošalje na hitnu proceduru, kao i da se javna rasprava o svim zakonskim izmjenama provede jedinstveno, za cijelu reformu.

 No, da li će predložene izmjene ostati kakve jesu, uz ostalo, ovisi i o stavovima jedne od vladajućih strana, Mosta, koji ih je najavio, ali još nije objavio. Iz Ministarstva financija ističu da oni, što se tiče stručnog dijela, ostaju pri ovom prijedlogu, a da se promjene mogu dogoditi samo političkom odlukom.