Ništa od dokapitalizacije HPB-a do proljeća 2018.

Foto: Patrik Macek / Pixsell Foto: Patrik Macek / Pixsell

Manjinski dioničari s više od četvrtine kapitala uopće nisu zastupljeni u Nadzornom odboru banke.

Dioničari Hrvatske poštanske banke o novoj su rundi dokapitalizacije, i to za najmanje 300 i najviše 600 milijuna kuna, trebali odlučivati ovaj tjedan, ali time će se očito baviti iduće godine.

Prema neslužbenim saznanjima Poslovnog dnevnika, najvjerojatnije je da će to biti tijekom siječnja ili veljače, što znači da je javnu ponudu realno očekivati na proljeće 2018. Glavna skupština HPB-a s prijedlogom odluke o povećanju temeljnog kapitala kao glavnom temom bila je zakazana za ovaj petak, ali iz banke su u srijedu izvijestili da na zahtjev najvećeg dioničara, a to je u slučaju HPB-a država koja izravno i posredno drži oko 72 posto dionica, opozivaju glavnu skupštinu. 

Novog datuma zasad nema, a u priopćenju se ne navode ni razlozi opoziva.  Je li zapelo u sferi politike i nesloge vladajućih političara, teško je reći. Kako god bilo, dodatno je zastoj podgrijao saborski zastupnik Ivan Lovrinović. On je jučer ustvrdio kako je ta dokapitalizacija zapravo priča o "tihoj privatizaciji jedine državne banke" te da se odvija "na brzinu", iako se o brzini baš i ne može govoriti, a i u pogledu većinskog vlasništva iz Vlade su ponavljali da će i nakon dokapitalizacije ono ostati državno. Lovrinović je, među ostalim, rekao i kako se želi "promijeniti struktura i broj članova NO, na način kao i kod INA-MOL-a, da većinski vlasnik ne donosi više ključne odluke".

 

19,3 mlrd.

kuna aktiva je HPB-a

Međutim, kako je trenutno situacija upravo suprotna i manjinski dioničari s više od četvrtine kapitala uopće nisu zastupljeni u NO-u, ne bi trebalo čuditi ni da je jedan od razloga odgode skupštine upravo potreba dodatnih usuglašavanja određenih pitanja vezanih uz upravljačka prava. Timeout bi se, dakle, možda i mogao dijelom objasniti namjerom da se bez pritiska datuma zakazane skupštine pokušala približiti neka još neusuglašena stajališta države i privatnih ulagatelja, tj. većinskog i manjinskih dioničara.

U tom smislu očito nije sporno da bi privatni ulagatelji s više od 27 posto već s tim udjelom trebali npr. biti zastupljeni u Nadzornom odboru, što sada nisu. No, pitanje upravljačkog utjecaja manjinskih dioničara uvelike nadilazi formalno članstvo u NO-u, pa u tom pogledu više natezanja zasigurno ima, primjerice, oko reguliranju pitanja veta na pojedine odluke iz sfere strateških i općenito jamstava da bi sutra, s daljnjim povećanjem udjela u kapitalu (na npr. trećinu) imali i odgovarajuća upravljačka prava. Nije isključeno ni da još postoje razmimoilaženja u pogledu vrednovanja, odnosno okvirne cijene uz koju bi se provelo novo kapitalno jačanje banke. S tim u vezi treba imati na umu da je prijedlogom odluke o dokapitalizaciji predviđen upis dionica u dva kruga, pri čemu bi prvi bio namijenjen privatnim ulagateljima, a u drugom bi mogli sudjelovati i oni iz javnog sektora, tj. državne tvrtke i institucije.

 

27 posto

udjela imaju privatni ulagači, a država 72

To ujedno znači da udjel države može smanjiti i samo neznatno.  Konačno, unatrag nepunih pola godine dio kalkulacija u slučaju HPB-a su i najave da bi ta državna banka trebala preuzeti saniranu Jadransku banku, no s obzirom na veličinu šibenske banke (aktiva joj je 1,8 mlrd. kuna nasuprot HPB-ovih 19,3 milijardi) taj zahvat ne bi trebao znatnije utjecati na planove kapitalnog jačanja Poštanske banke. Tako iz Ministarstva financija neslužbeno poručuju i da odgoda skupštine HPB-a ničim ne bi trebala ugroziti to preuzimanje.  I iz uprave HPB-a na čelu s Tomislavom Vuićem potvrdili su da su "dubinsko snimanje i razgovori o preuzimanju Jadranske banke u tijeku. Odluke većinskog vlasnika, kažu, ne mogu komentirati. 

"U tijeku su razgovori većinskog vlasnika s mirovinskim fondovima i ostalim privatnim dioničarima o dokapitalizaciji Banke, ali po svoj prilici, nema vremena za provođenje dokapitalizacije do kraja ove godine", poručili su u priopćenju te naglasili da je od početka razgovora o dokapitalizaciji u svakoj fazi polazište bilo i ostalo da će država zadržati većinsko vlasništvo u HPB-u.

"Razlozi za dokapitalizaciju su i regulatorni i poslovni, bez nje Banka može poslovati, ali ne i napredovati", podcrtali su. Poštanska banka, naime, prema posljednjim dostupnim podacima (na kraju rujna) imala je regulatorno dostatnu stopu adekvatnosti kapitala u visini 17,5 posto. No, banka je aktivom na razini više od 19 milijardi kuna trenutno na 4,85 posto tržišnog udjela, to jest na pragu prelaska 5-postotnog,  a za takve se banke regulatorno propisuje dodatnih jedan posto zaštitnog sloja kapitala. Osim toga, početkom iduće godine na snagu stupaju i novi europski propisi koji za banke znače veće kapitalne zahtjeve.

Pojednostavljeno, od banaka će se od 2018. tražiti da prema zadanoj metodologiji procjenjuju i rizičnost kreditnog portfelja neovisno o njihovoj trenutnoj klasifikaciji u uredne, i slijedom toga odmah izdvajaju dodatne rezervacije. Ta regulatorna novina bi, prema procjenama bankara, mogla i ponajviše obilježiti iduću godinu u bankarskom sektoru, a prilično e izvjesno da neće biti bez odraza i na kapitalne zahtjeve za HPB.   

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!