U ovo doba godine podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odražavaju sezonski utjecaj na kretanje broja osiguranika, u prvom redu kroz pojačano zapošljavanje sezonskih radnika pred početak turističke (pred)sezone. Najnovije brojke HZMO-a, za ožujak, pokazuju rast broja osiguranika i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pri čemu su pozitivne godišnje stope prisutne od ožujka 2015., dok je mjesečni rast započet u veljači, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.

Tijekom prošlog mjeseca broj je osiguranika povećan za 14 tisuća, na ukupno 1,52 milijuna, a realno je očekivati da će se za zahuktavanjem turističkih aktivnosti dodatno povećavati i broj osiguranika, što bi moglo potrajati i to do rujna.  U usporedbi s lanjskim ožujkom, broj osiguranika veći je za više od 32 tisuće ili 2,2 posto, s tim da je zamjetno da je u najbrojnijoj kategoriji među djelatnostima – prerađivačkoj industriji – njihov broj neznatno pao. 

Anketa DZS-a
Usporedno s ukupno pozitivnim predznakom HZMO-ovih pokazatelja vezanih uz  tržišta rada, DZS-ove ankete o radnoj snazi u većoj mjeri odražavaju  proces iseljavanja stanovništva u radno aktivnoj dobi te demografskog starenja. Posljednja Anketa, kojom je zahvaćeno zadnje tromjesečje 2018., upućuje na godišnji pad radno sposobnog stanovništva sa 3,54 na 3,52 milijuna.

U tome je ekonomski aktivnih, bilo da rade ili traže posao, potkraj 2018. bilo 1,8 milijuna, što je 42 tisuće ili 2,3 posto manje nego godinu prije. Time je unatoč pozitivnom ekonomskom ciklusu stopa aktivnosti pala sa 52 na 51 posto. Stope aktivnosti i zaposlenosti već su neko vrijeme pokazatelji na koje se više ukazuje negoli na stopu nezaposlenosti. To naročito vrijedi za djelatnosti kod kojih su izraženije i potrebe ekonomski razvijenih zemalja EU za (visoko)stručnim kadrovima.

Ekonomisti s tim u vezi već duže vrijeme upozoravaju kako recentna kretanja dugoročno umanjuju potencijale rasta.  Broj nezaposlenih u zadnjem lanjskom kvartalu je, prema rezultatima Ankete o radnoj snazi u posljednjem tromjesečju 2018. pao je u odnosu na godinu prije za 46 tisuća ili 23 posto, na 154 tisuće. Međutim u isto je vrijeme broj zaposlenih povećan za neznatnih 0,3 posto, odnosno samo pet tisuća, na 1,64 milijuna.  U odnosu na treće tromjesečje, u četvrtom su i stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti zabilježile niže vrijednosti (51% i 46,6%), ističe se u analizi RBA.

Za nešto više od posto, pak, povećao se u zadnjem kvartalu broj neaktivnog stanovništva starijeg od 15 godina, a 1,73 milijuna neaktivnih na godišnjoj razini predstavlja povećanje za 28 tisuća ili 1,6 posto.  Prošla je godina u konačnici zaključena padom međunarodno usporedive stope nezaposlenosti (prema ILO-u) na 8,3 posto, što je ujedno prvo spuštanje ispod 10 posto još od 2009. ali je, nažalost, dijelom i posljedica emigracijskog trenda. 

Blage stope rasta
A iako rast broja zaposlenih ohrabruje, analitičari kažu kako treba uzeti u obzir da broj zaposlenih raste po blagim stopama posljednjih pet godina te da je prosječan broj zaposlenih još uvijek na 6,5 posto nižim razinama u odnosu na pretkriznu 2008. Sve u svemu, zaključuju, tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva devetu godinu za redom. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost