Solinski AD Plastik i Lipikglas zainteresirani su za uvođenje "neradnog petka", mjere namijenjene poslodavcima koja bi trebala rezultirati zadržavanjem radnika u trenucima kad nema posla.

Obje su nam tvrtke potvrdile da pregovaraju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), no realizacija još nije dogovorena. Kako kaže Danijel Zadjelović iz Lipikglasa, na neka pitanja još se čekaju odgovori. "Ako tako budemo mogli kompenzirati manjak posla, to ćemo sigurno iskoristiti", kaže Zadjelović za Poslovni dnevnik.Neradni je petak jedna od ovogodišnjih ciljanih mjera za poslodavce HZZ-a. Od 444 milijuna kuna, koliko se ove godine izdvaja za mjere za poticanje zapošljavanja, što je povećanje od 24 posto u odnosu na prošlu godinu, za potpore poslodavcima  namijenjeno je čak 100 milijuna kuna. Osim neradnog petka, za koji se po radniku može dobiti maksimalno iznos minimalne plaće, odnosno 2244 kn mjesečno, paket mjera uključuje sufinanciranje doprinosa za mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima cijelu godinu (tzv. stalni sezonac) i ostanak u zaposlenosti, koji predstavlja sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca. Iako Vlada ozbiljno planira tim mjereama spriječiti brzorastuće pokazatelje nezaposlenosti, interes poslodavaca zasad izostaje.

Skratio i Elektrokontakt
Koliko ih je u 15 dana siječnja, s obzirom na to da su mjere i stupile na snagu sredinom prošloga mjeseca, podnijelo zahtjev za potporama, u Ministarstvu rada i mirovinskoga osiguranja nemaju podatke. Prošle je godine, pak, odgovaraju, potporom za očuvanje radnih mjesta bilo obuhvaćeno ukupno 170 osoba. Potporu koja je predstavljala sufinanciranje do maksinalno 20 posto plaće za radnike i skraćeni radni tjedan mogli su koristiti samo oni poslodavci koji nisu imali nepodmirenih obveza prema državi. Samo 50 osoba bilo je obuhvaćeno mjerom obrazovanje zaposlenih s ciljem zadržavanja radnih mjesta te je za 17 osoba sufinancirano zapošljavanje kod drugog poslodavca.Uvođenjem neradnoga petka prošle je godine spašeno oko 400 radnih mjesta u splitskom Cemexu. Kako kaže Mladen Radić, sindikalni povjerenik u toj tvrtki, Cemex je za prvih šest mjeseci 2012. dobio potpore HZZ-a s mogućnošću produljenja. No, kako nakon isteka tog roka Zavod nije imao novca za nastavak sufinanciranja te mjere, radnici i sindikat su se dogovorili s poslodavcem. "Odrekli smo se božićnica i regresa kako bismo sebi financirali taj skraćeni radni tjedan. Tijekom cijele prošle godine na taj način ne samo da smo spasili sva radna mjesta nego smo spasili i plaće koje uopće nisu padale", ističe Mladen Radić iz Cemexa. I Pastor je lani deset mjeseci imao skraćeni radni tjedan. Umjesto 20-ak otkaza, plaće su tada smanjene za 20 posto, ali u tom razdoblju, kaže direktor Danijel Štern, tvrtka se vratila na neka tržišta i povećala proizvodnju. Osim Cemaxa, tu je mjeru koristio i Elektrokontakt 2009. Kako kaže Vladimir Ferdelji, bivši predsjednik Uprave te tvrtke, oni su sindikatima ponudili smanjenje plaće od 20 posto ili smanjenje produktivnosti od 20 posto uvođenjem neradnog petka i godišnjih odmora. "Prihvaćen je neradni petak i tijekom četiri mjeseca korištenja te mjere nitko nije bio otpušten", objašnjava Ferdelji. I Munja je 2009. uvela neradni petak, ali ne kroz potpore HZZ-a, već kao vlastitu mjeru, no ona, kako objašnjava Ivan Miloloža, nije imala nikakva učinka.

A pravi problemi?
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da sve svoje članove i te kako informiraju o novim mogućnostima i potporama HZZ-a, no poručuju da bi se država, kako bi potaknula zapošljavanje, trebala najprije usmjeriti na uklanjanje niza zapreka s kojima se suočavaju poduzetnici u svojem poslovanju."Problemi su kašnjenja u plaćanju, previsoko opterećenje raznim nametima, administrativne barijere, pristup kapitalu i financijama", ističu u HUP-u. Potrebe za radnom snagom i oblici zapošljavanja na suvremenom tržištu rada znatno su se izmijenili u usporedbi s razdobljima u kojima su kreirani zakonski oblici zapošljavanja kakve danas poznajemo u RH, objašnjavaju u krovnoj udruzi poslodavaca, ističući kako se to posebno odnosi na Zakon o radu.

U Americi pomama za potporama za skraćeni rad

Poslodavcima već dali 28 mlrd. dolara

Za razliku od hrvatskih, američkim su poslodavcima federalne vladine potpore za očuvanje radnih mjesta pod nazivom "work share" i te kako privlačne. Obamina administracija umjesto naknade za nezaposlene poslodavcima nudi mogućnost korištenja potpora za zaposlene, a sve s ciljem zadržavanja radnih mjesta. Američki poslodavci tako, umjesto da otpuštaju radnike, samo smanjuju broj radnih sati. Federalnom potporom pokriva se 70 posto cijene rada za "neradni dan", što je za mnoge Amerikance u industriji, koja je najpogođenija krizom, bolje rješenje od burze rada na tržištu na kojem radnih mjesta nema na bacanje. Samo je u prosincu evidentirano 4,8 milijuna Amerikanaca koji su bez posla bili šest i više mjeseci. Potpore koristi dvadesetak saveznih država i na njih je dosad utrošeno 28 milijardi dolara. U tim su državama poslodavci prepoznali važnost zadržavanja kvalitetnih i iskusnih radnika, dok su s druge strane radnici zahvalni što mogu zadržati posao. Čekati da se kriza smiri i onda tražiti i obučavati nove radnike daleko je neisplativije, zaključili su mnogi. No, nisu Amerikanci idejni začetnici te ideje. Još 90-ih godina prošlog stoljeća program "Kurzarbeit" bio je velika okosnica u borbi sa svjetskom krizom u Njemačkoj, a nešto slično postojalo je i u Japanu.