Nema povećanja plaća, ali može više za prijevoz

Postignut je dogovor o novom obračunu naknade za prijevoz na posao/Davor Puklavec/PIXSELL Postignut je dogovor o novom obračunu naknade za prijevoz na posao/Davor Puklavec/PIXSELL

Iako ispod očekivanja sindikata, Vladini ustupci u pregovorima procjenjuju se na oko 100-150 milijuna kuna.

Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi za danas su dogovorili još jednu rundu pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru, a s današnjim bi sastankom ti pregovori napokon trebali i završiti.

Nakon posljednjeg sastanka, održanog u ponedjeljak, resorni ministar Marko Pavić rekao je kako je više-manje finalizirano pitanje naknade za prijevoz zaposlenika. Vlada je s tim u vezi, kaže, "ponudila cjelovit paket, usuglašavaju se još sitne pojedinosti", a uz to bi se danas trebalo usuglasiti "još par stvari" te cjelokupni konačni tekst TKU-a. I neki od sindikata zaposlenih u javnim službama na mrežnim su stranicama potvrdili da je postignut dogovor o novom obračunu naknade za prijevoz na posao, navodeći kako im je Vlada ponudila naknadu za troškove korištenja osobnog automobila u svrhu prijevoza na posao u iznosu od kune po kilometru. 

Proračunski rashodi za naknade za troškova prijevoza danas iznose oko 630 milijuna kuna. Zona troškova prijevoza prilično je šarolika i komplicirana, a najviše je prijepora dosad bilo oko klauzule kojom se naknada definira na temelju "za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza", a što je u pojedinim javnim službama, poput školstva (npr. nastava u više škola ili na otocima), bilo naglašeno problematično. Iako je utoliko i fiskalni efekt promjena kojima će rezultirati pregovori teško procijeniti, prema nekim neslužbenim procjenama, Vladini ustupci u pregovorima procjenjuju se na oko 100-150 milijuna kuna. To ne uključuje pitanje regresa i božićnica, o kojima bi se ubuduće socijalni partneri trebali dogovarati na samom početku proračunskog procesa, u svibnju.

 

Pavić

Više-manje je finalizirano pitanje naknade za prijevoz zaposlenika.

Kako bilo, govoreći o "ostalim detaljima" koji bi se trebali raspraviti na današnjem sastanku, ministar je očito mislio na pitanje "povlaštenih otpremnina", a ne i povećanja osnovica plaća. Ukratko, ono što je dosad usuglašeno daleko je od apetita s kojima su sindikati zaposlenih u javnim službama ušli u pregovore, a to je zahtjev za 15,2-postotnim povećanjem plaća. Pritom su u sindikatima inzistirali na tome da taj zahtjev zapravo ne predstavlja povećanje, već samo eliminiranje zaostataka plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni koji su se akumulirali u  proteklih sedam-osam godina. Zbog svega Vilim Ribić, čelnik Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, kaže kako će prijedlog novog TKU-a dati na referendumsko izjašnjavanje članova.

Na taj način članovi će odlučiti hoće li ga prihvatiti, odnosno što će se dalje poduzimati ako se TKU ne prihvati. Ministar Pavić i ostali članovi pregovaračkog odbora sa strane Vlade od početka su ustrajali na tome da u pregovorima o TKU rast osnovice plaća nakon ovogodišnjih "tri puta dva posto" ne dolazi u obzir. Ministar je s tim u vezi više puta ponovio kako će slijedom cjelogodišnjeg efekta ovogodišnjih povećanja od ukupno šest posto (u tri koraka: veljača, kolovoz i studeni) proračunski rashodi za zaposlene u državnim i javnim službama dogodine porasti za 1,4 milijardu kuna. Ti rashodi udjelom u ukupnima čine drugu po veličini skupinu proračunskih rashoda proračuna, a za 2018. su planirani na 27,9 milijardi kuna.

Od ukupno 1,4 milijarde kuna povećanja u odnosu na ovu godinu 1,2 milijarde odnosi se na povećanje rashoda za zaposlene financiranih iz izvora koji utječu na manjak proračuna, dok se 263 milijuna povećanja odnosi na one financirane iz ostalih izvora, a to su u prvom redu (sufinancirana) zapošljavanja vezana uz EU fondove. Ako je suditi prema projekcijama rashoda za zaposlene za 2019. i 2020. godinu, rast osnovice plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna nije u planu zapravo ni u ostatku mandata Vlade. Za 2019. su planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna ili oko 300 milijuna više nego dogodine, a slična dinamika predviđa se i za 2020. za koju se na stavci rashoda za zaposlene trenutno predviđa 28,5 milijardi kuna.

 

Ribić

Prijedlog novog TKU-a dat ćemo na referendumsko izjašnjavanje.

Međutim, ima li se u vidu činjenica da je u pojedinim dijelovima državnih i javnih službi sve izraženiji problem odljeva kadrova, pri čemu su neka zanimanja već danas deficitarna, očito je i da će se relativno brzo vlasti morati strateški odrediti prema tome, a to svakako uključuje i sustav nagrađivanja. Ukratko, sve je evidentnija potreba da što prije Vlada krene u sveobuhvatno redefiniranje zakona koji uređuju pitanje plaća službenika i namještenika u državnim i javnim službama.  U ovom trenutku sa sindikatima je, kako kaže resorni ministar, "vrlo jasno iskomunicirano do kuda u Vladi mogu ići".

Uz to, ipak je dao naslutiti i da trogodišnje projekcije ne znače da se pitanje osnovica plaća neće otvoriti i znatno prije. "S obzirom na to da ovo nije dobro vrijeme za pregovore zbog izrade proračuna za 2018., sindikatima je predloženo da u svibnju počnu pregovori za osnovicu u 2019. godini, kako bi se stigli ugovoriti svi financijski limiti koje izrađuje Ministarstvo financija", poručio je. Utoliko se čini da na današnjem sastanku ne treba očekivati od Vlade bitnija "poboljšanja ponude" novoga TKU-a, a što je kao nadu ovih dana izrazio predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak jer, kaže, sindikalna strana još uvijek nije zadovoljna. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!