'Neki ponovno zazivaju modele koji su u prošlosti bezbroj puta propali'

Boris Vujčić (PIX) Boris Vujčić (PIX)

Kao velike opasnosti za hrvatsko gospodarstvo, osobito u vrijeme krize, Vujčić navodi neznanje i populizam.

U sklopu godišnje konferencije koja se u petak održala na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu svoje je predavanje održao i guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić. Vujčić, inače izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta na katedri za Demografiju, u svom je predavanju osobit naglasak stavio na model rasta ekonomije i makroekonomsku stabilnost zemlje. "Temeljni problem hrvatskog gospodarstva je nedostatak rasta i pad BDP-a s kojim smo se suočili", kazao je guverner na samom početku svog predavanja te dodao kako u ovoj godini predviđa daljnji pad BDP-a za 1,9 posto, čime će kumulativni pad u prethodne četiri godine iznositi 10 postotnih poena.

Hrvatska se već dulje vrijeme suočava sa nedostatkom rasta koji je zbirni iskaz mnogih značajki ekonomije. Početkom krize u Hrvatskoj, dakle prije četiri godine, smanjio se i priljev inozemnog kapitala u našu zemlju i tu prestaje rast, napomenuo je guverner. Hrvatska se danas nalazi na važnom raskrižju, kaže Vujčić, osobito što se tiče ekonomske politike. "Ne biramo političku sudbinu, već na koji će se način zemlja u budućnosti razvijati. Dosadašnji model rasta je nepopravljiv, ono što je dosad proizvodilo rast se više ne može i ne smije ponoviti..."

Visoki javni dug, spora administracija, neefikasan pravni sustav, neodrživi sustav mirovinskoga osiguranja, neefikasan zdravstveni, kvaliteta obrazovnog sustava pri dnu europske ljestvice, problemi u poljoprivredi, rigidno radno zakonodavstvo samo su neki od strukturnih problema s kojima smo danas suočeni, navodi guverner. Sve je to nepovoljno utjecalo na položaj Hrvatske na ljestvicama koje ocjenjuju poslovnu klimu neke zemlje, a prema posljednjem izvješću, pali smo čak za 4 mjesta. To su brojna ograničenja, ali uz odlučnu promjenu modela rasta ona nisu nepremostiva, smatra Vujčić.

Kao velike opasnosti za hrvatsko gospodarstvo, osobito u vrijeme krize, navodi neznanje i populizam koji su vrlo često prisutni u javnosti i političkim krugovima. Ljudi su u vrijeme krize skloni prihvaćati jednostavna i bezbolna rješenja, a onih koji takva rješenja nude nikad ne nedostaje, kaže guverner te dodaje kako su takva rješenja potpuno neefikasna. "Neki ponovno zazivaju modele koji su u prošlosti bezbroj puta propali i pokazali se neučinkovitima. Oni koji zaboravljaju povijest olako prihvaćaju najjednostavnija rješenja poput devalvacije i tiskanja novca, koja nas vode u propast", kazao je guverner, dodavši kako je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj (52,4%) među najnižima u Europi, a čak je i u Grčkoj ona viša (56%). Osim toga, vanjski dug iznosi čak 102 posto BDP-a, a godišnja potreba za refinanciranjem je oko 36 posto BDP-a. Samo ove i u iduće dvije godine Hrvatska mora financirati oko 5 milijardi eura deficita.

Pozivati se na odrednice kejnezijanske ekonomije znači davati ljudima opasnu iluziju da sve može biti po starom, a to znači da ne raumijemo okolinu i uvjete u kojima se nalazimo i takvo je djelovanje prorecesijsko, što znači da samo produbljuje krizu, upozorio je guverner. Kazao je i kako se danas ponavljaju i neke greške iz prošlosti, a buđenje nostalgije za državnim bankarstvom samo je jedna u nizu tih pogrešaka.

Vujčić je istaknuo kako su pred Hrvatskom danas dva imperativa. Prvi se odnosi na očuvanje makroekonomske stabilnosti, bez koje se kriza produbljuje. Kao pozitivno navodi činjenicu da smo zadržali povjerenje investitora, za razliku od nekih europskih zemalja. Osim toga, prednost je i relativno stabilan financijski sustav.  Potrebno je nastaviti proces fiskalne konsolidacije kako bi se smanjio javni dug, ali taj proces treba provoditi na rashodnoj strani proračuna, a ne na prihodnoj, kao što se to radilo dosad, rekao je guverner te time uputio direktnu kritiku vladi.

Drugi imperativ koji se nalazi pred Hrvatskom je pronalazak novog modela rasta jer je dosadašnji model rasta u budućnosti nedopustiv, smatra guverner te dodaje kako moramo povećati udio izvoza na inozemno tržište, ali i privući strani kapital u izvozni sektor. Prevelik je naglasak stavljen na državne investicijske projekte, kaže Vujčić, privatne su investicije neophodne za promjenu i poboljšanje modela rasta u srednjem i dugom roku. Devalvacija tečaja nije poželjno rješenje, a rast moramo temeljiti na priljevu inozemnog kapitala. Kao prednost navodi skorašnje članstvo u Europskoj uniji, što investitori smatraju poželjnim prilikom donošenje odluke o ulaganju u neku zemlju.

"Moramo razmišljati hrabro i biti odlučni u donošenju odluka, a pad na ljestvici konkurentnosti alarm je za redefiniranje alata ekonomske politike", rekao je Vujčić te naglasio inovativnost i poduzetnost kao ključne odrednice u stvaranju povoljnijih uvjeta na tržištu. Dakle, moramo redefinirati model rasta i osmisliti efikasne ekonomske politike jer partikularni interesi i populizam prijete blokadom zemlje, istaknuo je.

Iduće godine guverner očekuje rast BDP-a od 1 posto. Na samom kraju svog izlaganja , guverner je naglasio kako smo po pitanju makroekonomske stabilnost na dobrom putu jer smo uspjeli očuvati rejting. No što se tiče novog modela rasta, u tom pogledu nije toliko optimističan. Trebamo stvoriti povoljniju investicijsku klimu ili rasta neće biti, kazao je. Kako bismo krenuli uzlaznom putanjom na inozemnim ljestvicama prioritetno je riješiti strukturne probleme te provoditi konsolidaciju na rashodnoj strani proračuna jer je takav način provođenja konsolidacije manje štetan za gospodarski rast, smatra guverner.

Naglasio je i kako HNB može stvoriti uvjete za davanje kredita, ali ne može nikoga natjerati na poduzimanje određenih koraka. Novci postoje, no banke same biraju što će raditi s tim novcima, kazao je guverner. Bankama je porastao udio loših kredita, a klijenti više nemaju kolaterala. U trenucima krize novac ide tamo gdje misli da je najsigurniji, zaključio je guverner Vujčić. 

Komentari (2)
  • criticalT
    criticalT 7:50 28.10.2012.

    “a klijenti više nemaju kolaterala.”
    Pa očito je da Vujčić zna da banke kreditiraju samo na već postojeći asset (kolateral) neće ulagat za stvaranje novih. ALi uporno tvrdi da će banke ulagat u izgradnju novih. Hoće ali samo ako ista vrsta assseta već je u blonu naglog rasta.
    Vujčić nikako da spoji znanje da treba kolateral sa znanjem da banke se zanimaju samo za inflaciju već postojećih asseta, ali uporno tvrdi da će one pomoć industriju.

  • criticalT
    criticalT 7:18 28.10.2012.

    “Novci postoje, no banke same biraju što će raditi s tim ”
    Da banke ulažu samo u već postojeće assete, previše je rizično za ulagat u industriju i pokretanje novih kapaciteta.
    Upravo zato što su banke zainteresirane za inflaciju asseta a ne industriju, država mora, i zato takav populizam.
    Populizam ima razlog zašto je popularan, a to je znanje na primjerima već viđenim i doživljenim.
    Smanjenje plaća je jako nepopularno, zna li Vujčić zašto. Kao prvo izaziva društvene i političku nestabilnost jer izaziva ekonomsku depresiju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve