Naš minimalac raste sporije nego kod usporedivih zemalja

Mađarskih 412 eura minimalne plaće po kupovnoj moći vrijedi 723 eura/Marijan Sušenj/PIXSELL Mađarskih 412 eura minimalne plaće po kupovnoj moći vrijedi 723 eura/Marijan Sušenj/PIXSELL

Nižu minimalnu plaću danas ima 6 članica EU, no od 2017. među njima nije Slovačka, a Poljska to nije već 2-3 godine.

Povećanjem minimalne plaće s lanjskih 3120 na 3276 kuna bruto u ovoj godini Hrvatska se uklopila u trend prisutan u cijeloj Europskoj uniji, tj. u 22 države Unije koje zakonski određuju minimume.

I ovogodišnji je rast minimalaca nešto izraženiji u novijim članicama, ali je jaz između razine minimalnih plaća u EU samo malo ublažen, a i Hrvatska je porastom minimalca sa 410 na 433 eura više-manje zadržala postojeće relacije s usporedivim zemljama.  Radnici na minimalcu u Luksemburgu lani su zarađivali devet puta više nego oni u Bugarskoj, a sad je omjer između najvišeg i najnižeg minimalca u EU osam i pol puta. Kad se uzmu u obzir razine cijena tj. paritet kupovne moći, jaz između zemlje s najvišom i najnižom minimalnom plaćom znatno je manji: bugarskih 235 eura prilagođeno za cijene 'vrijedi' 501 euro, a luksemburških 1999 eura prema kupovnoj moći teži 1659 eura ili približno triput više.

 

433 eura

minimalca u RH po paritetu kupovne moći vrijedi 663 €

Od hrvatskih 433 eura nižu minimalnu plaću i dalje ima šest tzv. novijih članica - Bugarska (235 eura), Rumunjska (275), Litva i Letovija (po 380) te Češka (407) i Mađarska (412 eura). Donedavno je u tom krugu zemalja bila i Slovačka, no danas je slovački minimalac neznatno viši. Poljska i Estonija pretekli su nas već dvije-tri godine prije, dok je u Sloveniji on odavno osjetno viši nego u ostatku tzv. Nove Europe. Kako je razina cijena u nas ispod europskog prosjeka hrvatski minimalac vrijedi 663 eura. Istodobno npr. mađarskih 412 eura minimalne plaće zbog nižih cijena po kupovnoj moći vrijedi 723 eura. U odnosu na predkrizno razdoblje, kod nas su minimalci povećani manje nego u većini zemalja SIE koje su imale i veći ekonomski rast.

Na razini cijele EU pak smanjeni su samo u Grčkoj. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker nedavno je kao prioritet Komisije naglasio zaustavljanje socijalnog dampinga i zaštitu radnika s niskim plaćama, među ostalim i rastom minimalnih plaća, ističe se u novom izvještaju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta. A vezano uz kršenja zakona o minimalnoj plaći i s tim povezan problem neprijavljenog rada, Hrvatska se u njemu apostrofira (uz Mađarsku i Litvu) u kontekstu prakse isplata dijela plaće kao minimalne, a ostatka u gotovini, pri čemu se porez plaća samo na prijavljenu minimalnu plaću. 
 

Komentari (2)
  • crobiz16
    crobiz16 23:25 12.2.2017.

    Kakve veze imaju privatnici sa minimalnom placom?

  • Bok
    Bok 23:13 12.2.2017.

    Svih 200 tisuca nazovi privatnika svesti na minimalnu placu pa neka svinjetinu zvacu,prokleti bili!!!
    Bagra do 1990 nisu imali za kruh
    Oteli od nas i roditelja nasih,stanove pokupovali,skupe automobile,poslovne prostore KULACI kupuju,a narod nema jesti,ima lijeka i za tu bolest,milit ce i privatnici milost,jer ovo sto rade Hrcatskom narodu zasluzuju Sibirski zatvorr cijele im obitelji i sve im oduzeti treba

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!