Ministarstvo unutarnjih poslova ovih je dana dovršilo popis lokacija na koje će postaviti fiksne kamere za nadzor brzine s ugrađenim sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR). Do konca godine sva 122 kućišta u koja će se premještati ukupno 59 novih kamera bit će postavljeno u cijeloj Hrvatskoj, piše Večernji list.

Uređaji će se, prema sigurnosnoj situaciji, seliti s jednog mjesta na drugo, koristeći kućišta koja se nalaze na svakoj od lokacija, dok će prazna kućišta obavljati svoju preventivnu funkciju. Ovaj “kontingent” fiksnih kamera za nadzor brzine bit će raspoređen na 17 policijskih uprava. Nove su kamere zaobišle jedino prometnice na području Policijske uprave zagrebačke, primorsko-goranske i karlovačke, ali ondje su postavljene već ranije.

Izuzev PU osječko-baranjske, splitsko-dalmatinske i varaždinske gdje će se samo povećati postojeći broj kamera, u ostalim upravama one će se postaviti prvi put.
 Jedna od njih je i Policijska uprava krapinsko-zagorska iz koje su najavili da će kamere na njihovu području biti postavljene u travnju. 
Kamere će ubuduće snimati u Biogradu na moru, Pakoštanima, Vodicama, Pirovcu, Dubrovniku, Metkoviću, Orebiću, Imotskom, Gospiću, Korenici, Senju, Rovinju, Poreču, Šenkovcu, Nedelišću, Piškorevcima, Sisku, Kutini, Bjelovaru, Daruvaru, Pitomači, Virovitici, Slatini, Koprivnici, Novigradu Podravskom, Vinkovcima, Boboti, Sibinju, Pakracu, Krapini…

Za odabir lokacija presudni su bili, objašnjavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova, statističko-analitički pokazatelji mjesta na kojima se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prebrzom vožnjom.
Još 16 kamera i 28 kućišta na isto toliko lokacija bit će postavljeno u prvom dijelu sljedeće godine. 


Tako će biti ispunjen lani potpisan 53 milijuna kuna vrijedan ugovor o nabavi uređaja za mjerenje brzine, a koji osim fiksnih kamera podrazumijeva i nabavku 50 stacionarnih uređaja za mjerenje brzine na tronošcu te 100 ručnih uređaja. 
Što se pak tiče fiksnih kamera, one imaju mogućnost snimanja brzine najmanje šest vozila koja se istovremeno nalaze u zoni nadzora, a brzina koju “love” ide od 30 do 250 kilometara na sat. Snimaju u najmanje dva vozna traka i u oba smjera. Ormarići u koje se pohranjuju kamere, a koji se najčešće montiraju na stupove javne rasvjete, otporni su na metke, trpe iznimno niske i iznimno visoke temperature, a u sebi imaju računalni sustav spojen na MUP-ovu bazu.

Iako su fiksni uređaji za mjerenje brzine nabavljeni prije svega radi nadzora brzine kretanja vozila, moći će se koristiti za sankcioniranje i nekih drugih prekršaja, poput korištenja mobitela tijekom upravljanja vozilom te nevezanja sigurnosnim pojasom.

Popis kamera prema Policijskim upravama pogledajte ovdje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost