Poslovna klima u Hrvatskoj: Evo gdje ćete najbrže osnovati tvrtku, a gdje ćete najjeftinije i najbrže ishoditi dozvole

Rita Ramalho, Svjetska banka, Foto: Žarko Bašić / Pixsell Rita Ramalho, Svjetska banka, Foto: Žarko Bašić / Pixsell

Sve što treba je ujednačiti provedbu propisa na lokalnoj razini.

Hrvatska ima problema s poslovnom klimom, o čemu svjedoči i pad na ljestvici Doing business, na 51. poziciju među 190 zemalja. No, nije svejedno gdje poslujete, tvrtku ćete prije osnovati u Splitu, pravo vlasništva i trgovačke sporove registrirati u Osijeku, a najjeftinije i najbrže dozvole ishoditi u Varaždinu.

Upravo su to nalazi subnacionalnog Doing business izvješća koji je provela Svjetska banka za Hrvatsku, Češku, Poljsku i Portugal. Da Zagreb primjeni samo najbolje prakse ostalih domaćih gradova, Hrvatska bi skočila za 11. mjesta na globalnoj ljestvici Doing business, na 40. poziciju, kaže voditeljica istraživanja Rita Ramalho za Poslovni dnevnik.

“Unutar zemlje postoje odstupanja u provedbi propisa i u učinkovitosti javnih tijela. Između pet gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Varaždin) postoje znatne razlike u regulatornoj učinkovitosti. Višestruke regulatorne reforme dovele su do nedosljedne primjene propisa na lokalnoj razini. Nadalje, čini se da na ostvarenja u nekim područjima utječe neujednačen broj predmeta. Na primjer, u Splitu se zbog velikog opterećenja ureda za graditeljstvo na izdavanje građevinske dozvole čeka triput duže od ostalih gradova: tri mjeseca umjesto jednog. No, veći broj predmeta ne dovodi do poteškoća u svim gradovima. U Zagrebu se prijenos vlasništva rješava za jedan mjesec brže nego u Splitu, unatoč četverostruko većem broju predmeta. Ukupno gledano, izvješće pokazuje kako je poslovati lakše u Varaždinu, a teže u Splitu”, objašnjava Ramalho.

Napominjući kako Doing Business ipak ne mjeri sve aspekte poslovnog okruženja bitne tvrtkama, kao ni sve čimbenike konkurentnosti i druge pokretače ulaganja i rasta, poručuje kako je glavna poruka ovog izvješća Svjetske banke da kreatori javnih politika dobre prakse mogu naći u svojoj zemlji, bez traženja u inozemstvu.

 

7,3posto

dohotka po stanovniku trošak je pokretanja poslovanja u Hrvatskoj

“Učinkovitijim i svima dostupnim propisima i jasnijim pravima vlasništva, o čemu se ovdje govori, moglo bi se potaknuti jačanje poduzetništva u Hrvatskoj. Doing Business u EU 2018. nije cjelovit odraz investicijske klime ni apsolutno mjerilo privlačnosti za ulaganja. Tu je riječ o korisnoj metodologiji koja na razini pojedinih zemalja ili globalno omogućuje usporedbu ostvarenja u odnosu na pokazatelje lakoće poslovanja. Radi se o svojevrsnom “mjerenju kolesterola” u regulatornom okruženju za domaće tvrtke. Mjerenje kolesterola ne govori nam sve o našem zdravstvenom stanju, ali ipak ukazuje na ono što je važno za zdravlje. I 
upozorava nas da svoje ponašanje promijenimo na način kojim ne samo da ćemo poboljšati svoju razinu kolesterola, već i ukupno zdravlje”, slikovito će dužnosnica Svjetske banke.

Na pitanje koji hrvatski grad eventualno u svih pet mjerenih pokazatelja (pokretanje poslovanja, ishođenje dozvola za gradnju, dobivanje električne energije, uknjižba prava vlasništva i rješavanje trgovačkih sporova) zasjenjuje ostale, Ramalho upozorava da nijedan grad ne prednjači u svemu.

“Pokretanje poslovanja najlakše je u Splitu gdje se najviše tvrtki osniva korištenjem servisa HITRO.HR. U Zagrebu se većina novih društava registrira osobnim dolaskom na sud, što traje dva tjedna dulje. Ishođenje dozvola za gradnju lakše je u Varaždinu, gdje je za postupak ishođenja dozvola za gradnju jednostavnog skladišta potrebno 112 dana uz trošak od 5,3% vrijednosti skladišta, dvostruko kraće i uz trećinu troška u odnosu na Split. Varaždin vodi i u području dobivanja električne energije zahvaljujući pouzdanijoj opskrbi, uz kraće i rjeđe prekide te usluge u usporedbi s drugim gradovima te razmjerno kratka čekanja na novo priključenje. Osijek se prema rezultatima ističe u uknjižbi prava vlasništva i rješavanju trgovačkih sporova, što je možda i za očekivati s obzirom na manji broj predmeta pri tamošnjem zemljišnoknjižnom odjelu i manji broj zaostalih neriješenih predmeta na tamošnjim sudovima. No, to što je na čelu regulatorne reforme, kao što je uvođenje novog softvera kojim se od veljače 2017. ovlaštenim pravnim stručnjacima omogućuje elektroničko podnošenje zahtjeva za prijenos prava vlasništva, još je jedan čimbenik najboljih ostvarenja Osijeka. Rijeka, koja bilježi drugi najbolji rezultat u četirima područjima, zaostaje jedino u rješavanju trgovačkih sporova”.

Prema njoj, poboljšanja, koja bi bila ‘opipljiva’, moguća su preuzmu li jedni gradovi dobre prakse drugih.

“Kad bi Zagreb preuzeo najbolje od ostalih gradova na području pokretanja poslovanja, ishođenja dozvola za gradnju, dobivanja električne energije, uknjižbe prava vlasništva i rješavanja trgovačkih sporova, Hrvatska bi zauzela 40. mjesto na globalnoj ljestvici lakoće poslovanja u 190 gospodarstava, 11 mjesta više od njezina trenutačnog položaja prema izvješću Doing Business 2018. Učenjem od Splita kako potaknuti široku primjenu usluga HITRO.HR za osnivanje poduzeća, položaj Hrvatske bi se poboljšao za 22 mjesta, s 87. na 65. Također, učenjem kako da postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu postane učinkovit kao u Osijeku, a opskrba električnom energijom pouzdana kao u Varaždinu, Rijeci ili Splitu, udaljenost Hrvatske od graničnog broja bodova za dobivanje električne energije poboljšala bi se za više od četiri boda. A u području rješavanja trgovačkih sporova, dosezanje najboljih ostvarenja uočenih u svih pet gradova omogućilo bi Hrvatskoj skok za 12 mjesta, na 11”, upućuje Rita Ramalho. Usporedila je i kakve su razlike među hrvatskim gradovima s onima unutar drugih zemlja iz ovog izvješća, otkrivši specifičnosti.

“Dok je u Hrvatskoj lakše poslovati u manjim gradovima, najveći gradovi u Češkoj – Prag i Brno – bilježe bolje rezultate od manjih. Prag je jedini glavni grad koji u svojoj zemlji zauzima vodeće mjesto. Uz to, Bratislava, Lisabon i Zagreb zaostaju za većinom manjih gradova u svojim zemljama. Reduciranjem složenosti postupaka korist bi imale sve četiri zemlje. U većini gradova obuhvaćenih poredbenom analizom, postupci pokretanja poslovanja i ishođenja dozvola za gradnju složeniji su od prosjeka za EU”, kaže nam Ramalho.

A bi li Hrvatska i kako mogla iskoristiti primjere iz drugih zemalja?

“Unatoč brojnim dokumentiranim dobrim, i dalje su prisutni izazovi. Hrvatska je ostvarila znatan napredak u približavanju najboljim praksama u svijetu u pogledu poslovnih propisa. No, regulatorno opterećenje za tvrtke moglo bi se dodatno smanjiti, a regulatorni postupci mogli uskladiti s dobrim praksama utvrđenim u drugim članicama. Kako bi se olakšalo pokretanje poslovanja ili prijenos prava vlasništva, Hrvatska bi mogla slijediti primjer Portugala i uvesti opcionalno korištenje javnih bilježnika za tvrtke koje se koriste standardiziranim osnivačkim aktima ili ispravama. Time bi se poduzetnicima omogućile znatne uštede jer danas za pokretanje poslovanja plaćaju troškove u iznosu od 7,3% dohotka po glavi stanovnika, što je više nego dvostruko više od EU prosjeka od 3,4%. Hrvatska bi pokretanje poslovanja mogla dugoročno olakšati i objedinjavanjem svih elektroničkih platformi koje se koriste za različite korake u jedinstveni sustav elektroničke registracije poduzeća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve