Ukupni rashodi državnog proračuna s krajem listopada dosegnuli su 96,4 milijarde kuna. U isto vrijeme lani bili su na 104 milijarde kuna, ali su tada podaci uključivali i  Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

No, izdvajanje HZZO-a, čiji je budžet za 2015. zacrtan na 22 milijarde kuna, samo je jedna u nizu metodoloških promjena zbog kojih su proračunske brojke jako teško usporedive. Isto vrijedi i za proračunske rashode za zaposlene. Mjesečni podaci o tim rashodima jesu neusporedivi, ali nema sumnje da će i 2015. biti godina bez značajnijih ušteda u toj kategoriji izdataka. Naime, polugodišnje izvješće pokazalo je da su, kad se isključe efekti metodoloških promjena, rashodi za zaposlene smanjeni tek 120 milijuna kuna.

 I u prethodnih nekoliko godina projekcije ušteda su padale u vodu pa su npr. rashodi za plaće (s doprinosima) lani bez zdravstva iznosili oko 21,5 milijardi kuna ili – gotovo isto kao i predkrizne 2008. Na početku mandata Vlade Zorana Milanovića, doduše, bili su 1,3 milijarde veći, ali to znači da su ukupne dosadašnje uštede bile manje od godišnjeg plana s početka mandata. Valja podsjetiti da su i ove godine plaće probile prvotni plan pa je prilikom rebalansa stavka rashoda za plaće podebljana za gotovo pola milijarde kuna. Zbog svega, a imajući u vidu neodrživu situaciju s deficitom i rastućim javnim dugom, dio ekonomista smatra da bi se nova vlada što prije u sklopu fiskalne konsolidacije morala uhvatiti i tih rashoda.

Među njima je i Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta. Obuzdavanju deficita i rasta javnog duga treba pristupiti mjerama na rashodnoj strani, kaže, ističući kako to uključuje dugoročne mjere čija provedba zahtijeva pripreme i dubinske analize, ali i brze poteze kojima će se poslati signal volje i odlučnosti u fiskalnoj konsolidaciji i zaustavljanju javnog duga. "Nema puno načina za poslati takav signal. Jedan je smanjivanje mase plaća. No to je bolje napraviti kroz smanjenje plaća nego otpuštanja ", ističe, jer bi privremeno smanjenje plaća manje štetilo potražnji i rastu.