Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je njegovo ministarstvo započelo s pripremama refinanciranja prvog od tri obveznička duga koja državi dospijevaju ove godine.

Prvi na naplatu stiže za manje od mjesec dana (8. veljače), a riječ je o domaćem izdanju obveznica (iz 2007.) vrijednom 5,5 milijardi kuna, a samo dva i pol mjeseca kasnije na naplatu stiže i 1,5 milijardi USD vrijedna petgodišnja dolarska obveznica. O detaljima i uvjetima, poput ciljanih iznosa i ročnosti, očito će se tek razgovarati, pa je ministar novinarima nakon sjednice Vlade zasad otkrio tek da se priprema kombinacija izdanja na inozemnom i domaćem tržištu. Podjednako šturo očitovao se o aktivnostima na reprogramu duga cestarskog sektora, kojemu dospijeva više od milijardu eura obveza koje se planiraju rješavati u drugom kvartalu.  Vezano uz dospijevajuće državne obveznice, neslužbeno se čuje da je iz Katančićeve već odaslan i poziv zainteresiranim aranžerima za međunarodno izdanje.

Oko rješavanja dospijevajućeg domaćeg, pak, koje se iskupljuje u veljači konkretniji tj. službeni razgovori počet će idućih dana. Ono što se smatra izglednim je da će nove obveznice biti na relativno dugi rok, vjerojatno 10 godina. Jer, u uvjetima i dalje niskih kamatnih stopa odnosno prinosa, investitorima su jednostavno zanimljiviji dulji rokovi. Ne bi trebalo iznenaditi ni da iznos bude i nešto veći od samoga dospijeća. Što se pak tiče valute, izglednije je da će (i) novo domaće izdanje biti kunsko. To bi posebice mogle preferirati banke jer treba imati na umu da, u skladu s Uredbom Vijeća i parlamenta EU o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva, s početkom 2018. na snagu stupaju promjene u pogledu ponderiranja rizika i propisanih ograničenja izloženosti upravo s obzirom na deviznu (devizno indeksiranu) izloženost prema državama.

Ukratko, i plasmani državi, ako su u stranoj valuti, od banaka će iziskivati primjenu pondera rizika, a to znači i utjecaj na (veće) kapitalne zahtjeve.  Među tržišnim akterima procjenjuje se da bi u 10-godišnjem zaduženju traženi prinosi mogli biti oko 3 posto. Približno toliki trenutno su i traženi prinosi za lani izdanu obveznicu 10-godišnjeg dospijeća na sekundarnom tržištu. Istodobno, računa se da bi se i eursko izdanje na isti rok moglo kretati oko te razine. Ipak, određeni oprez izaziva ovotjedni izlazak Portugala na tržište obveznica koji je mnoge državne financijaše visinom prinosa pomalo razočarao, a hrvatskog ministra financija moguće i malo zabrinuo.

Ipak, ima li se na umu da su druga dva obveznička duga države koja ove godine stižu na naplatu bila kraća po ročnosti (5 i 7 godina), ali datiraju iz 2012. i 2010. kad su uvjeti na financijskim tržištima još bili daleko nepovoljniji, izvjesno je da će se s ovogodišnjim refinanciranjima državnih dugova smanjiti i prosječna kamata koju država plaća na dug. Prema projekcijama Europske komisije, implicitna kamatna stopa za javni dug (troškovi kamata u odnosu na ukupnu razinu duga) ove se godine procjenjuje na 4,1 posto, što je 0,2 dva postotna boda niže nego prije-godinu dvije. Inače, državnom proračunu u 2017. na naplatu dospijeva 27,5 milijardi kuna, ne računajući tzv. izvanproračunske fondove s naglaskom na cestarski sektor (više od milijardu eura) i ne računajući obveze refinanciranja približno 30-ak milijardi kuna kratkoročnoga duga po trezorskim zapisima.