Hrvatska mala brodogradnja u fazi je blagog oporavka, ali unatoč tome što cijenom, kvalitetom i dizajnom može konkurirati u svijetu, i dalje teško posluje zbog recesije i nameta koji poduzetnike sputavaju u investicijama i izlasku na inozemna tržišta.

"Trenutno stanje male brodogradnje prolazi razdoblje blagog oporavka, nakon što je Zakon o posebnim porezima na plovila vratio malu brodogradnju 20 godina unatrag. Taj je zakon 2012. ukinut, no danas male brodove proizvodi oko 35 tvrtki, dok ih je prije tog zakona bilo oko 150", kaže Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i vlasnik tvrtke Bimex prom.

Najveći je problem, kaže, u recesiji te nametima koje poduzetnike sputavaju u investicijama i izlasku na inozemna tržišta. "Platežna je moć u nas vrlo mala, a sutrašnjica nesigurna, pa se mali broj kupaca upušta u kupnju novih plovila", kaže Vukušić.

Po njemu, jedan od glavnih problema koji koče značajniji razvoj male brodogradnje je i porezna represija, jer se na kupnju plovila gleda kao na luksuz. Ističe i kako je, prema zakonu, tvrtkama maksimalno ograničena kupnja plovila, osim za gospodarske svrhe.

"Znamo koliko se prije plovila kupovalo na tvrtke zbog poreza i troškova održavanja, ali zakonodavac ne razmišlja da je to bio izvor prihoda za brodograditelje, servisere, državni proračun iz naknada vezanih uz gorivo. Stezanjem potrošnje došlo se do situacije koja ne omogućava brži rast i razvoj male brodogradnje", ocjenjuje Vukušić.

Naglašava da hrvatski brodograditelji mogu konkurirati svjetskim proizvođačima plovila cijenom, kvalitetom, konstrukcijom, dizajnom, a posebice pažnjom koju posvećuju željama svakog kupca. U Hrvatskoj, naime, gotovo da i nema serijske proizvodnje, već je svaka brodica rađena po želji kupca, što je teško pronaći drugdje u svijetu, osim u sferi mega jahti.

Težak proboj na strana tržišta

Vukušić ističe da se trenutno izvozi desetak posto ukupne proizvodnje brodica, a taj bi udio relativno brzo mogao doći na 30 posto, no za to su potrebna sredstva kojih brodograditelji nemaju. Isto tako, već tri godine nema ni poticaja za malu brodogradnju.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

"Vlada ne prepoznaje potencijale male brodogradnje, pa joj nema traga u planu gospodarstva od 2014. do 2020. S druge strane, iako nije bilo subvencija kao za veliku brodogradnju, mala je brodogradnja od 2005. do 2009. imala najveći rast od svih industrijskih grana. Od 20-ak tvrtki došlo se do 104 brodogradilišta te pratećih djelatnosti. U samoj je brodogradnji bilo zaposleno 1.650 ljudi, a sa pratećim djelatnostima njih 4.500. Nema razloga da se to ne ponovi, ali samo uz dobru volju vladajućih struktura", ističe Vukušić.

Dodaje i da je ulaskom u Europsku uniju domaća brodogradnja dobila mogućnosti apliciranja za sredstva iz EU fondova, a olakšan je i plasman plovila na europsko tržište, jer nema ni carinskih ni špediterskih troškova, a papirologija i certificiranje su unificirani.

Na nedavno završenom zagrebačkom Sajmu nautike jahta Mirakul 40, zagrebačkog proizvođača "Grginić jahte", proglašena je najboljim plovilom.

"Platežna moć hrvatskog kupca je slaba, a oni koji i imaju novca ne mijenjaju brodove od početka financijske krize 2008. godine. Radimo, borimo se, čekajući bolja vremena. Posljednjih godina održavamo hladni pogon, svi se prilagođavamo tržištu", kaže Klaudio Grginić, vlasnik te tvrtke.

Smatra da su domaći mali brodograditelji cjenovno konkurentni, ali ističe da se iznimno teško probiti na strana tržišta.

"Nijemac će radije kupiti "Bavariu" nego neki strani proizvod, mada bi za naš brod dobio bolju kvalitetu za manje novca. Stranci nam ne vjeruju i pred nama je veliki posao da razbijemo te predrasude", ističe Grginić.

U međuvremenu, HGK je odustao od nastupa u Dussseldorfu na najvećem svjetskom sajmu nautike. Mali brodograditelji, pak, nemaju ni novca ni snage za samostalan nastup, napominje Grginić, dodajući da izlaganje plovila na tom sajmu košta 50.000 eura.

"Nadam se da će ove i sljedeće godine naš posao ići uzlaznom putanjom, no to će ovisiti o tome hoće li se u Hrvatskoj nešto pomaknuti na bolje" zaključuje Grginić.

Zbog uvoza starih plovila, Jadranom će ploviti groblje brodova

Marsel Brkić, vlasnik tvrtke "Leidi plovila", optimističan je u vezi poslovnih izgleda. "Osjeća se pomak na bolje, lanjska nam je godina bila sasvim solidna. Zagrebački nautički sajam bio je jako dobar, nisam vidio neku depresiju među ljudima i na tome temeljim optimizam. Stoga ove godine očekujem još više posla", kaže Brkić.

Njegova tvrtka godišnje izgradi 20-ak brodova. Manji dio izvozi, prvenstveno u skandinavke zemlje, a od lani u Australiju i Novi Zeland.

I on navodi da brži razvoj male brodogradnje koče visoki troškovi proizvodnje, veliki nameti na plaće te priželjkuje da država spusti poreze na proizvodnju manjih plovila na razinu od deset do 12 posto, kako bi se u tom segmentu približili konkurenciji.

Smatra kako u Hrvatskoj ima barem 10 vrhunskih proizvođača malih plovila, mnogo boljih od strane konkurencije.

"Radimo male, tzv. limited edition serije, posvećeni smo detaljima, izlazimo u susret kupcima. Mi smo Rolls Royce u odnosu na strane 'štancane' serije, pa i temeljem toga vjerujem u bolje sutra", kaže Brkić.

Ističe da mu je ulazak Hrvatske u EU olakšao poslovanje i izvoz, no olakšao je i uvoz starih plovila.

"Veliki je problem u tome što ljudi svakodnevno, bez ikakvih kriterija, uvoze stara plovila upitne kvalitete, i onda su češće na servisu nego na moru. Ako se ovako nastavi, našim će morem ploviti groblje brodova", napominje Brkić.