Hrvati u potrošačkoj košarici napunjenoj robom široke potrošnje, gledaju li se cijene pojedinih proizvoda, prednost daju lokalnim brendovima na koje otpada gotovo 59 posto vrijednosti. Internacionalni brendovi u toj košarici sudjeluju sa 26,3 posto, a na privatne marke odlazi tek 14,8 posto troška, pokazalo je istraživanje agencije Nielsen odrađeno za razdoblje od 2012. zaključno s prva tri kvartala 2015. pod temom Lokalni i internacionalni brendovi, koje je autorica menadžerica Jelena Doko Cetina znakovito nazvala Priča o smogovcima i sedmorici veličanstvenih.

Veću naklonjenost lokalnim brendovima od Hrvata u susjedstvu iskazuju u Srbiji, gdje njihov vrijednosni udjel iznosi 67,7 posto te u Bosni i Hercegovini s udjelom od 61,9 posto. U Sloveniji lokalni brendovi u napunjenosti prosječne potrošačke košarice sudjeluju najmanje, imaju udjel od tek 41,1 posto.

Usmjeri li se pak fokus u košarici samo na hranu, lani je udjel lokalnih brendova u Hrvatskoj iznosio 65,4 posto, u BiH je dosegnuo 69,4 dok je u Srbiji bio iznad 74 posto. Slovenija je opet posljednja na listi s udjelom od 46,2 posto.

Z'bregov je prvak

Gledala li se ukupna vrijednost košarice, na svim je tržištima evidentiran pad. Hrvatska košarica je po tom kriteriju druga s padom vrijednosti u 2015. od 4,6 posto dok je BiH prva s minusom od 7,1 posto. Srbija bilježi najmanji vrijednosni pad košarice od 1,1 posto, a u Sloveniji je iznosio 1,6 posto.

Što se, pak ,samih brendova tiče u izboru top pet proizvoda u Hrvatskoj prvo mjesto drži Vindija s linijom mliječnih proizvoda Z’bregov, drugi je Franck, treće Ožujsko pivo i četvrti Faks osječke Saponije, a na petoj poziciji je zasjela švicarska Shauma dok u Sloveniji prvu petorku drže tri lokalna (Alpsko mleko, Barcaffe i Zlatorog) i dva inozemna brenda, Ariel i Head&Shoulders.

Najveću vrijednost kod lokalnih brendova na hrvatskom tržištu ostvaruju mineralne vode, udjel prelazi 96 posto. Slijedi ih pivo čiji je vrijednosni udjel lani bio veći od 73 posto, no u toj je kategoriji u odnosu na 2014. zabilježen pad od 2,7 posto. Kava je trećeplasirana, ali također s padom udjela sa 66,9 posto iz 2014. na 64,5 posto u promatranom razdoblju 2015.

Rast udjela unazad dvije godine drže dvije skupine proizvoda, to su toaletni papir sa 43,2 na 44,7 posto te čokolade sa 38 na 39,8 posto. Nielsenov tim je u ovom istraživanju složio i ljestvicu od dvadesetak europskih država uspoređujući dinamiku kretanja robe široke potrošnje na tim tržištima za prva tri kvartala 2015. naspram istog razdoblja 2014.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U društvu s Britancima

Hrvatska se s padom vrijednosne prodaje od 0,2 posto našla u društvu Velike Britanije (-0,3%) i Srbije (+0,4%) dok je bolja od Švicarske gdje je pad iznosio 1,5 posto. Hrvatski rezultat, premda negativan, ipak ilustrira vidljiv pomak na bolje s obzirom da je u istom razdoblju 2014. rezultat iznosio minus 5,1 posto. Najbolje ostvarenje u rastu vrijednosne prodaje imala je Turska s visokih 12,4 posto dok je drugoplasirana Austrija zastala na rezultatu od tek plus 5,9 posto.

U istraživanju je tražen i odgovor na pitanje koliko se kupuje lokalno proizvedena hrana. Čak 79 posto Hrvata prednost daje lokalnom proizvodu, dok na razini Europske unije to radi 71 posto ispitanika.

U dvojbi da li kod nekog novog proizvoda prednost dati lokalnom ili internacionalnom brendu, lokalni brend bira 44 posto anketiranih i u Hrvatskoj i u EU.