Starenje stanovništva i masovna iseljavanja mlađe, radno aktivne populacije, rapidno se probijaju na ljestvici gorućih ekonomskih problema. Hrvatska je treća članica EU po padu broja stanovnika u posljednjih godinu dana s 8,7 promila, odmah nakon Litve (14.2‰ ) i Latvije (9.6‰), dok istovremeno, Europska unija broji gotovo 512 milijuna, odnosno tri promila više nego početkom 2016. Premda je u prosjeku u Europu bila demografski neutralna, gotovo 1,5 milijuna stanovnika više posljedica je neto migracija, ocijenio je Eurostat. 
Dok Europa zbraja efekte migracija, u Hrvatskoj se ne zna egzaktno koliko je stanovnika u proteklih par godina emigriralo u inozemstvo, a oko problema iseljavanja i dalje vlada zbunjeno nesnalaženje na svim institucionalnim razinama. Za demografa Stjepana Šterca je nejasno kako egzaktnih podataka nema ako postoje uređene statistike europskih zemalja kojima se služe znanstvenici. “Nije to enigma, Državni zavod za statistiku treba predočiti razmjere iseljavanja hrvatskoj javnosti. U Hrvatskoj se Vlada hvali padom nezaposlenosti, ali ona se događa zbog iseljavanja, a ne zapošljavanja”, kaže Šterc.
“Europska unija ne shvaća, a rekao bih Hrvatska još i manje, ozbiljnost demografske tematike.

S obzirom na razmjere problema, pod hitno se mora prijeći na model revitalizacije domaće radne snage kroz stimulativne mjere populacijske politike.

Hrvatskoj je nužna kombinacija stimulativnih mjera revitalizacije populacijske politike te selektivna imigracija prema gospodarskim potrebama, a ne stihija”, smatra Šterc. 
U zemlji od 4,19 milijuna stanovnika, kako nas vodi Europski statistički ured, tek oko milijun i pol radi. Zadnji podaci ocrtavaju da od 3,5 milijuna radno sposobnih građana 49,4 posto građana je – neaktivno. Posljedice se već osjećaju na mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Na leđima radnika (koji nisu iselili) sve je veći broj umirovljenika (omjer 1,16:1), a sve ih manje financira sve opterećeniji zdravstveni sustav. 
O gospodarskim aspektima iseljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, raspravljalo se i na konferenciji HNB-a koja je jučer završila u Dubrovniku, kaže ekonomist Boris Cota.

“Problem iseljavanja prati niz zemalja srednje i jugoistočne Europe, a povezan je s relativno nižim primanjima. Pitanje je što sad napraviti; naravno moramo jačati institucije i vladavinu prava, ali i kad se sve to napravi hoćemo li zaustaviti procese iseljavanja? Na to odgovor nije bilo decidiranog odgovora među ekonomistima u raspravi”, ističe Cota. 
 Iako demografska politika u posljednjem sazivu Vlade dobila i svoje resorno ministarstvo, jedina konkretna mjera zasad je najavljeno podizanje rodiljnih naknada.

“Mi smo još uvijek u fazi retorike: svi podržavaju demografsku obnovu, ali operativno se ništa bitno ne događa jer dizanje naknada može biti samo jedna u nizu mjera”, kaže taj demograf.

“Nužan je niz strateških mjera koje se moraju uklopiti u regionalni i nacionalni koncept ekonomskog razvoja, odnosno demografiju premjestiti iz socijalne i obiteljske politike.

Dok se ne shvati da je demografija ključno pitanje razvoja Hrvatske, dotad je iluzorno o tome razgovarati”, zaključuje Šterc.     

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost