Rebalans državnog proračuna bit će neizbježan, priznao je na konferenciji za medije ministar financija Slavko Linić. 

Deficit proračuna i nakon devet mjeseci drži se na nešto više od 13 milijardi kuna (preciznije 13,3). Ministra financija unatoč tome optimistično najavljuje da će se rebalansom deficit korigirati samo za iznos lipanjske sanacije zdravstva.

Iako to zvuči teško ostvarivo, ministar dakle ustrajava na procjeni da će se ostvariti proračunski plan.

Na kojim stavkama se planiraju ostvariti dodatne uštede zasad je nejasno, jer evidentno je da se primjerice ambiciozni planovi vezano za rashode za zaposlene neće ostvariti.

Na izdacima za plaće naime u odnosu na prošlu godinu dosad se uštedilo samo 250 milijuna kuna, na ostalim rashodima za zaposlene još približno toliko, a plan uštede izdataka za zaposlene za 2013. bio je milijardu i sedamsto milijuna kuna, i to bez zdravstva.

Na kraju rujna proračunski su prihodi dosegnuli 79,6 milijardi, i približno su milijardu i pol manji nego lani, iako je planom zacrtano bilo povećanje. 

S druge strane, rashodi su u odnosu na lanjske veći za oko tri milijarde kuna. Dosegnuli su gotovo 93 milijarde. 

Govoreći o planu zaduživanja, ministar Linić rekao je kako 'za ovu godinu više nema izlaska na vanjsko tržište, ostaje nam samo domaće financiranje'. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

 Predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) boravit će ovog tjedna u Washingtonu na redovnoj skupštini Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Na konferenciji za novinare Linić je rekao da će hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu boraviti od 10. do 12. listopada radi redovne skupštine WB i MMF-a i tom će se prilikom održati susreti s pojedinim čelnicima tih institucija, kao i s novim voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku, s kojim će se dogovarati plan aktivnosti za 2014. godinu.

Planirani su i susreti s nizom predstavnika banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima, poput fondova. Njima će biti predstavljeno što je Vlada učinila u 2012. i 2013. na fiskalnoj konsolidaciji i restrukturiranju gospodarstva u državnom vlasništvu, kao i što je planirano u idućem razdoblju kako bi svi imali potpuni uvid u hrvatske javne financije.

No, odlazak u Ameriku nije vezan uz izdavanje novih državnih obveznica, država je svoje zaduženje na inozemnom tržištu obavila u travnju i ove godine više nema inozaduživanja, to je niz dezinformacija, već će se država do kraja godine financirati na domaćem tržištu, gdje sve ide svojim tokom, istaknuo je Linić.

Dodao je kako će o zaduživanju u idućoj godini pak biti riječi za 15 do 20 dana prilikom predstavljanja proračuna za 2014., u kojoj će zasigurno biti vrlo visoki izdaci za financiranje ovogodišnjeg deficita i refinanciranje starih dugova.

A deficit proračuna, prema danas predstavljenim podacima, na kraju rujna je iznosio nešto manje od 13,3 milijarde kuna i do kraja ove godine ne bi trebao biti znatno viši nego sada. U tom je iznosu i 3,3 milijarde kuna utrošenih za sanaciju zdravstva, bez čega bi deficit bio na razini od 9,9 milijardi kuna ili u "predviđenim gabaritima", kazao je Linić.

Ponovio je da će trošak sanacije zdravstva, kao i nešto viši rashodi za plaće u obrazovanju i policiji te troškovi usklađenja mirovina do kraja godine biti će pokriven skorim rebalansom ovogodišnjeg proračuna preraspodjelom sredstava po drugim stavkama proračuna.

Prihodi državnog proračuna u prva su tri tromjesečja ostvareni na razini od 79,6 milijardi kuna i za oko 2 posto su manji nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno iznosili 92,9 milijardi kuna ili oko 3,5 posto više nego lani.

Umanjenje prihoda prvenstveno je posljedica podbačaja poreznih prihoda za oko 1,2 milijarde kuna uslijed nižih prihoda od poreza na dobit, kojeg su oslobođeni gospodarstvenici koji su svoju dobit reinvestirali.

Samo po toj osnovi ove godine su proračunski prihodi manji za 1,5 milijardi kuna, a doda li se tome i niža stopa za zdravstveni doprinos, međustopa PDV-a od 10 posto, programi reprograma dugovanja, sustav predstečajnih nagodbi i dr., gospodarstvu je država 'oslobodila' 7 do 8 milijardi kuna.

Država je istodobno restrukturirala neke problematične sektore, poput željeznice i brodogradnje, smanjila nelikvidnost za oko 10 milijardi kuna i uvela plaćanje u zakonskom roku i stoga se postavlja se pitanje na što je gospodarstvo, odnosno privatni sektor taj novac utrošio i zašto je izostao očekivani gospodarski rast, kazao je Linić.

Vlada je svoj dio posla odradila – kaže ministar i dodaje da je "vrijeme da se gospodarstvo počne baviti sobom, a ne politikom". Problem je, smatra, što privatnici nisu iskoristili poticaje države, a dali su im, tvrdi Linić, ogromne potpore preko PDV-a od 10 posto i oprosta poreza na dohodak, a privatno gospodarstvo nije proradilo. Ministar je kazao da je privatni sektor iz proračuna dobio 7 ili 8 milijardi kuna, a "ništa nisu učinili". Novac su potrošili na propale investicije i nekretninski biznis, između ostaloga, kazao je.