Ministarstvo financija i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u posljednja su tri mjeseca zastrašivanjem internetskih poduzetnika i aktivista uspjeli pogasiti gotovo sve tražilice poreznih dužnika u Hrvatskoj.U tome ih nije spriječilo to što se pozivaju na zakone koji su suprotni tzv. PSI direktivi Europske komisije 2003/98/EC, koja traži od administracije članica da omogući ponovo korištenje svojih javnih podataka, kao ni to da se Hrvatska s tom direktivom planira uskladiti do kraja godine. Jedina adresa na kojoj je sada moguće pretraživati porezne dužnike mimo službenih stranica Porezne uprave jest ona tvrtke Bisnode, odnosno servisa Poslovna Hrvatska. No tamo naglašavaju da se tvrtke ne može izravno pretraživati po poreznom dugu.

Prijetnja sudom
Krešimir Tonković, direktor tvrtke Multimodus koja je razvila stranicu PorezniDuznici.com.hr, objavio je da je zbog sumnje u legalnost privremeno gasi. Bilo je, objašnjava, informacija iz AZOP-a da će pokrenuti inspekcije."Zato sam odlučio da se više neću baviti time. Nema smisla plaćati odvjetnike za nešto što sam pokrenuo na temelju tri sata programiranja i dobre volje", kaže Tonković.Slično tvrdi Tomislav Ribičić, direktor riječke tvrtke Ribosom koja ima stranicu PopisPoreznihDuznika.com. On je potvrdio da mu je AZOP poslao rješenje o inspekciji, ali kako je svoju tražilicu prethodno ugasio, nisu ga kaznili. Učinio je to, pojašnjava, jer je u međuvremenu Ministarstvo financija, koje je isprva bilo neutralno prema ovim internetskim poduzetnicima, zauzelo stav AZOP-a."Shvatili smo to kao upozorenje iako nam je više pravnika reklo da tražilicom ne kršimo zakon", kaže Ribičić, čija je tražilica bila posebno popularna zbog mogućnosti da se porezni dužnici vide na Googleovoj karti. Ministarstvo financija na svojim stranicama tvrdi da se na temelju Zakona o zaštiti podataka i Općega poreznog zakona "svaka daljnja obrada i objava ovih podataka od strane trećih osoba smatra nedopuštenom radnjom".

Blef administracije
"Po tome je zakon prekršio svatko tko je te podatke kopirao na svoje računalo, što je besmisleno", kaže Ribičić. Da je to besmisleno smatra također internetski aktivist Marko Rakar, koji tvrdi da je riječ o blefu državne administracije koja se opire naporima Vlade na eGoverment projektima."Ako je neki podatak javan, onda je javan i državna administracija se ne bi dalje trebala mješati, a ako to nije slučaj onda po toj istoj logici naša birokracija može tužiti Google da je u Hrvatskoj nelegalan, jer i ta tražilica uparuje javno dostupne podatke", ironičan je   Rakar. Vanja Škorić, viša pravna savjetnica Gonga, kaže da Ministarstvo financija i AZOP preširoko tumače ponovnu obradu i objavu podataka na štetu poduzetnika."Onda bi bilo protuzakonito financijska izvješća političkih stranaka i popis njihovih donatora upariti s drugim javno dostupnim podacima, što je suprotno naporu Europske komisije, koja promiče otvorenost podataka i transparetnost", kaže Škorić.Zato savjetuje poduzetnicima da pričekaju tri tjedna dok se ne usvoji novi Zakon o pravu na pristup informacijama koji će se pozabaviti i problemima u kojima su se našle tražilice poreznih dužnika.

Što kaže agencija?

Možemo tužiti, ne i kazniti

Nije riječ o javnim podacima već osobnim podacima poreznih dužnika, tvrdi Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka. Tumači da su reagirali na nezakonito objavljene popise poreznih dužnika na tražilicama mimo Porezne uprave i izdali rješenja kojima je naloženo brisanje tih popisa te zabranili daljnju obradu osobnih podataka poreznih dužnika. U AZOP-u dodaju da oni ne mogu izreći kaznu nego samo pokretati postupke, odnosno tužiti sudu.