Promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju već su mjesecima predmetom rasprava i intriga, a prijedlog izmjena i dopuna formalno je zapravo tek ušao u fazu javne rasprave. Na stranicama Ministarstva financija otvaranje javne rasprave popraćeno je ocjenom trenutne prakse te obrazloženjima ciljeva inicijative i načina na koji se namjerava postići bolja zaštita građana/potrošača u kreditnim odnosima. 

“Velik broj građana danas se nalazi u teškom financijskom položaju, a o tome govori i oko 300.000 blokiranih računa te sve veći postotak kredita koje građani ne mogu otplaćivati”, ističu u MF-u navodeći kako je udio nenaplativih kredita u ukupnim stambenim kreditima dosegnuo 12,5% i dodajući da je kod npr. stambenih u švicarskim francima, on i daleko veći.

“Teret krivnje za takvo stanje svakako snose i banke, koje su svojim neodgovornim ponašanjem i prekomjernom kreditnom ekspanzijom, često odobravale kredite bez kvalitetne dubinske analize klijenta i utvrđivanja njegove kreditne sposobnosti, kao i vrednovanja svih rizika koji prate kreditni posao. Isto tako, banke su s potrošačima sklopile desetke tisuća ugovora o stambenom kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a da pri tome nisu ugovoreni parametri temeljem kojih će se kamatna stopa mijenjati”, nabrajaju u Ministarstvu financija koje je i nositelj prijedloga zakonskih izmjena.

Prema MF-u, samovolja banaka vidljiva je i kod odobravanja, a posebice ukidanja prekoračenja po tekućim računima građana (tzv. minusa) jer odluke o smanjenju minusa banke donose jednostrano, a građane o takvoj odluci obavještavaju na neprimjeren način (elektroničkom poštom, SMS-om i sl.) čime ih se često dovodi u bezizlazan položaj. Takvo se ponašanje banaka, kažu, ne razlikuje od ponašanja zakonom zabranjenih „kreditnih ureda“ koji su djelovali bez licence, a brojne sudske tužbe protiv banaka potvrda su opisanih loših postupaka banaka. 

Važnim ističu i da je “intencija ovoga Zakona primjena njegovih odredaba na sve ugovore o potrošačkom kreditu, neovisno o vremenu njihova nastanka (pa tako i na ugovore o kreditu nastale prije donošenja prvog Zakona o potrošačkom kreditiranju u Republici Hrvatskoj 2009. godine), a takva je primjena zbog svih prethodno navedenih argumenata razložna i opravdana”.

Evo i najvažnijih izmjena koje ističu u Linićevu ministarstvu: 

1. Naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a uvođenje novih naknada nakon potpisivanja ugovora o kreditu je zabranjeno. Ministar financija pravilnikom će podrobnije definirati naknade

2. Uvodi se obveza sukladno kojoj vjerovnik mora pisanim putem upozoriti potrošača na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

3. Egzaktno se definiraju parametri koji se mogu koristiti kod promjene ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti), a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita

4. Uvodi se obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao za više od 20% tijekom otplatnog perioda, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih

5. Uvodi se poseban članak kojim se određuje maksimalno dozvoljena kamatna stopa na stambene kredite, koja ne smije biti veća od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama u RH, uvećane za jedan postotni bod

6. Uvodi se ograničenje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih 6 mjeseci. Građani i banke moraju prekoračenja veća od jednog redovnog mjesečnog priljeva svesti u dozvoljene okvire do 31. prosinca 2014. Pri tome banke moraju građanima ponuditi kredit za zatvaranje prekomjernog minusa na period ne kraći od 24 mjeseca

7. Ograničava se efektivna kamatna stopa (EKS) na način da iznosi maksimalno jedan postotni bod manje od zakonske zatezne kamatne stope