Kolika je tolerancija fiksnih kamera za mjerenje brzine na našim prometnicama? To je pitanje koje mnoge vozače zanima pa je HAK revija odlučila pitati Ministarstvo unutarnjih poslova. Dobili su sljedeći odgovor:

– Ovisno o propisanoj, odnosno ograničenoj brzini, na određenoj dionici ceste tako policijski službenici iz policijske postaje, na čijem se nadležnom teritoriju nalazi fiksni uređaj za nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu, podešavaju vrijednost brzine u navedenom uređaju od koje će se fotografirati/snimati vozila koja se kreću istom ili većom brzinom od one koja je zadana u uređaju. 

Najveće dopuštene mjerne pogreške mjerila brzine ne smiju biti veće od ± 3 km/h za brzine do 100 km/h, a iznad te brzine ne smiju biti veće od ± 3 %. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 % izmjerene brzine. Navedeni mjeriteljski zahtjevi propisani su Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnome prometu („Narodne novine“, broj: 38/2001, 43/2001, 19/2002). 

Kod procesuiranja prometnih prekršaja nepropisne/nedopuštene brzine mjerodavna je ona brzina koja se dobije tako da se od izmjerene vrijednosti brzine u uređaju odbije vrijednost sigurnosne razlike kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine odnosno mjerne metode.

Treba istaknuti da je ovaj sustav sličan u mnogim europskim državama. U Velikoj Britaniji su kamere prilagođene na 10% + 3 km/h pri svim brzinama pa tako i na onima nižim od 100 km/h. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama definirano je da se kažnjava brzina do 10 km/h veća od ograničenja u naseljenim mjestima, a na cestama izvan naselja kažanjava se brzina veća od 10 do 30 km/h.

Dakle, na cestama izvan naselja treba sigurnosnoj razlici kamera dodati i brzinu veću od ograničenja do 10 km/h. Podsjetimo, ove godine MUP planira aktivirati novih 59 kamera na 122 lokacije u Hrvatskoj.