Javni dug Hrvatske pada brže od prosjeka EU

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Hrvatska je prema provizornim podacima Eurostata s bruto dugom opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 85,7 posto u drugom tromjesečju, dva postotna boda manjim nego u prva tri ovogodišnja mjeseca, bila među zemljama Europske unije koje su bilježile njegov najizrazitiji pad na tromjesečnoj razini.

Javni dug na razini Europske unije smanjen je u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, a isti je trend zabilježen i u Hrvatskoj, koja se svrstala među zemlje s najvećim padom, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

Na kraju drugog tromjesečja 2015. javni dug EU iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 87,8 posto i smanjen je za 0,3 postotnog boda u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Spustio se i u eurozoni, za pola postotnog boda, na 92,2 posto, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prema provizornim podacima Eurostata s bruto dugom opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 85,7 posto u drugom tromjesečju, dva postotna boda manjim nego u prva tri ovogodišnja mjeseca, bila među zemljama Europske unije koje su bilježile njegov najizrazitiji pad na tromjesečnoj razini.
Najveći je pad duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Irska, za 2,6 postotna boda. Slijedi Nizozemska sa smanjenjem razine duga na tromjesečnoj razini za 2,2 postotna boda. Najviše je pak porasla razina duga iskazanog udjelom u BDP-u na Cipru, za 2,9 postotna boda, te u Finskoj i Mađarskoj, za po dva postotna boda.
Na kraju drugog tromjesečja najvišu je razinu bruto duga opće države iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Grčka, od 167,8 posto. Slijedi Italija sa 136 posto, te Portugal sa 128,7 posto. Uvjerljivo najnižu razinu duga sredinom godine bilježila je Estonija, od 9,9 posto.
Hrvatska je s razinom bruto duga opće države iskazanog udjelom u BDP-u od 85,7 posto gotovo izjednačena s Austrijom gdje je on iznosio 86,4 posto, a u skupini su i Velika Britanija s 89 posto i Slovenija s 80,8 posto.

Na godišnjoj razini dug veći u EU i Hrvatskoj

U odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje razina duga u EU, iskazana udjelom u BDP-u, povećana je za pola postotnog boda. U eurozoni je pak zabilježila odgovarajući pad, pokazuju izračuni Eurostata.
Hrvatska je s povećanjem razine bruto duga opće države u drugom tromjesečju za četiri postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje prema provizornim podacima Eurostata bila među zemljama EU koje su bilježile najizrazitiji rast.
Najviše je na godišnjoj razini poskočila razina duga mjerena udjelom u BDP-u u Bugarskoj, za 8,1 postotni bod. Slijedi Austrija s povećanjem za 4,2 postotna boda.
Najviše se pak smanjila razina duga mjerena udjelom u BDP-u u Irskoj, za 12,5 postotnih bodova, te u Grčkoj za 9,7 postotnih bodova, i na Malti, za 5,8 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Deficit smanjen u EU i eurozoni

Sezonski prilagođen proračunski deficit na razini 28-člane Europske unije, promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), u drugom je tromjesečju ove godine smanjen na 2,4 posto BDP-a, s 2,5 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, izračunali su u Eurostatu u odvojeno objavljenom izvješću. U odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje manji je za puni postotni bod.
Ukupni su proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u na razini EU28 u drugom tromjesečju iznosili 44,9 posto i smanjeni su za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj razini njihova razina smanjena za 0,7 postotnih bodova. Rashodi su dosegnuli 47,3 posto BDP-a, što je 0,2 postotnog boda manje nego u prethodnom tromjesečju. Na godišnjoj razini razina im je smanjena za 1,7 postotna boda.

Na razini eurozone sezonski prilagođen manjak iskazan udjelom u BDP-u također je u drugom tromjesečju smanjen za 0,1 postotni bod u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca i iznosio je dva posto. U prošlogodišnjem drugom tromjesečju iznosio je 3,3 posto BDP-a.

Ukupni su proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodno tromjesečje i iznosili su 46,5 posto. Na godišnjoj su razini smanjeni za 0,1 postotni bod. Proračunski rashodi smanjeni su na tromjesečnoj razini za 0,1 postotni bod, na 48,5 posto. Na godišnjoj je razini njihov udio u BDP-u manji za 1,3 postotna boda, pokazuju podaci Eurostata.

Komentari (4)
  • Marx
    Marx 9:05 24.10.2015.

    Sve, sve, sve - samo ne ono pravo

    Opet se izbjegava govoriti o najvažnijem. Hrvatska (vjerojatno jedina u EU) još uvijek ostvaruje primarni budžetski deficit. Po mojoj procjeni oko 2% BDP-a, možda i više. Pokušajte zamisliti koji će to biti šok i teret kada bude prisiljena to pretvoriti u suficit. Nadajmo se samo da će prisila za taj zadatak ići postepeno, kao kod Grčke: 1% u prvoj godini, 2% udrugoj, 3% u trećoj itd.; odnosno da nas neće odmah “odalamiti” sa 2 ili 3% već u prvoj godini.

    Drugo, u Hrvatskoj se uopće ne mjeri produktivnost, glavna tema u SAD i Britaniji. U Britaniji je danas BDP po satu rada niži od onog 2007.

    Treće, u Hrvatskoj nitko ne gleda što rade ona “četiti jahača Apokalipse globalne konkurentnosti”: jedinični troškovi rada, cijena sata rada, produktivnost po satu rada i naravno realni efektivni tečaj; vizit-karta kune.

    Sve su to relativni pokazatelji koji su u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama i dalje katastrofa. A unatoč toj katasrofi, Hrvati sebi i dalje isplaćuju nerealno velike plaće (glavni uzrok je vjerojatno državni sektor i firme u državnom vlasništvu sa oko 40% ukupno zaposlenih).

  • Pero7
    Pero7 8:42 24.10.2015.

    Ovaj članak je predizborna navlakuša !
    Čista obmana.
    Niz podataka da Vas navede da opet glasate za ove Kukuriku štetočine.
    Ukratko , s'ranje je sve veče.



    “ Hrvatska je s povećanjem razine bruto duga opće države u drugom tromjesečju za četiri postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje prema provizornim podacima Eurostata bila među zemljama EU koje su bilježile najizrazitiji rast. ”

  • viewer
    viewer 8:34 24.10.2015.

    @fantom, nalogodavac je krscanska novinska kuca iz Austrije a zove se Styria. Inace oba podatka stimaju. Kvartalno je dug pao ali u odnosu na proslu godinu je povecan.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve