Iznenadit će vas koliko investitora smatra da je hrvatsko dioničko tržište podcijenjeno

Thinkstock Thinkstock

22% ispitanika smatra da je hrvatsko dioničko tržište podcijenjeno, dok ga velika većina (78%) smatra fer vrednovanim.

Poslovni i edukacijski portal iCapital objavio je 'Investment Monthly Outlook' za travanj.

Dokument prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Rezultat sentiment indeksa iz ankete u travnju je 0% što ukazuje na, ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, neutralan stav kod profesionalnih investitora. Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori 18,52% prevladavajuće bullish na dionice, te 18,52% prevladavajuće bearish u odnosu na obveznice,11,11% prevladavajuće bearish na tržište novca te na robe  prevladavajuće bullish u istom iznosu (11,11%).

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – travanj 2013.

Hrvatski profesionalni investitori i dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište, no što je datum pristupanja bliži, značaj mu (barem među profesionalnim investitorima) opada. Tako u travnju 44% ispitanika, još manji postotak nego u ožujku, drži pristupanje EU najznačajnijim događajem za dioničko tržište. 22% ispitanika smatra da je hrvatsko dioničko tržište podcijenjeno, dok ga velika većina (78%) smatra fer vrednovanim. Ipak, čak 78% investitora očekuje daljnji rast CROBEXa. Ispitanici su u travnju bili najviše bullish na dionice Tiska d.d., Adrisa d.d. (povlaštena), AD Plastika d.d. i Belja d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d., Vupik d.d., Dioki d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Manji postotak ispitanika u odnosu na ožujak (44% od njih 9 koji su sudjelovali u anketi u travnju) i dalje smatra da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

·  prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (33% vs 21% u ožujku) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim

·  utjecaj europske dužničke krize (22% istipanika drži ovaj događaj najznačajnijim)

Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu drugačije rangirali odgovore u odnosu na ožujak. Za potencijalne privatizacije izjasnilo se 78% ispitanika (vs 37% u ožujku), za poboljšanje likvidnosti tržišta 22% ispitanika (vs 37%).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su nešto drugačije u odnosu na ožujak. Po 33% ispitanika smatra da će potencijalna preuzimanja u regiji te potencijalne privatizacije imati najznačajniji utjecaj. 22% ispitanika drži potencijalna pad premije rizika drugim najznačajnijim događajem dok 11% ispitanika u travnju smatra da će očuvanje ili poboljšanje rejtinga imati najznačajniji utjecaj na dioničko tržište.

 Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca različita su u odnosu na ožujak. Po 33% ispitanika smatra utjecaj europske dužničke krize te daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najutjecajnijim faktorom, a 22% ispitanika drži da će rezultati kompanija imati najznačajniji negativan utjecaj na tržišta. 11% njih drži slabu likvidnost tržišta događajem s najnegativnijim utjecajem na dioničko tržište.

U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto opet svrstali utjecaj europske dužničke krize te utjecaj europske dužničke krize (po 33%), a po 11% smatra da će faktori najznačajnijeg utjecaja biti: slaba likvidnost tržišta, daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti te potencijalni bankrot neke listane kompanije na ZSE.

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće, a iz čega je vidljivo dajlnje smanjenje optimizma u odnosu na mjesec dana ranije:

·  67% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do -3& %

·  0% smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

·  33% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 i 0,5%

22% (vs 39% u ožujku) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 78% smatra da je fer vrednovano (vs 56%) dok 0% smatra da je precijenjeno (vs 5%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su iskazali nešto veći stupanj optimizma (bullish sentimenta) prema dionicama (osim prema onima razvijenih tržišta): hrvatske dionice 78% vs 53% u ožujku, dionice tržišta u razvoju 78% vs 63% idionice razvijenih tržišta 33% vs 42%.

67% ispitanika (vs 68% u ožujku) je bearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 78% ispitanika bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 63%). 44% ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove (vs 53%). U pogledu korporativnih obveznica 78% ispitanika je bearish (vs. 58% mjesec dana ranije).

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su opet promijenili stav prema novcu pa je sada 56% ispitanika bullish (u ožujku je 58% ispitanika bilo bearish), a ispitanici su i dalje bearish prema trezorskim zapisima, puno više nego mjesec dana ranije (78% vs 53%).

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Na nekim njemačkim obveznicama dospijeća do 1 i 5 godina te američkim državnim obveznicama dospijeća 1 i 5 godina, došlo je do zaokreta sentimenta u sljedeća tri mjeseca - ispitanici su iskazali bullish sentiment (56% ispitanika), za razliku od ožujka kada su bili prevladavajuće bearish, osim na američkim obveznicama dospijeća do 1 godine. Na njemačkim državnim obveznicama dospijeća do 10 i 30 godine te američkim dospijeća do 10 i 30 godina ispitanici su bearish.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezano za robe (commodities) su ujednačena i dalje, u smislu da su investitori bullish i na zlato i na naftu, no ipak manje nego u ožujku. 56% ispitanika očekuje daljnji rast zlata (vs 68% u ožujku). 56% ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca, što predstavlja blagi pad u odnosu na mjesec prije (58%). U travnju su cijene nafte i zlata dodatno pale u odnosu na ožujak pa ne čudi blago hlađenje vezano za daljnji rast ove klase imovine. No ipak, investitori su do sada pokazali da su relativno postojani u preferenciji prema nafti i zlatu. Ono što sigurno neće ići na ruku zlatu i nafti je daljnje smanjenje indeksa inflacije u SAD-u i Europi.

Očekivanja prema indeksima

U odnosu na ožujak, očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta nešto su optimističnija. Ispitanici su bullish na CROBEX – 78% njih (vs 63% u ožujku) očekuje daljnji rast CROBEXa. 56% ispitanika je bearish (vs 63%) vezano za DAX, dok ih je 56% (vs 47%) bullish vezano za daljnje kretanje S&P500 indeksa.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, vidljiva je promjena sentimenta bullish sentiment: kod 9 (vs 16 u ožujku) dioničkih izdanja prevladava bullish sentiment, kod 4 su mišljenja podijeljena 50/50, a kod 12 prevladava bearish sentiment.

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Tisak d.d., Adris d.d. (povlaštena), AD Plastik d.d. i Belje d.d. Dionice prema kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d., Vupik d.d., Dioki d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, primjećujemo da je porast bullish sentimenta vidljiv kod svih sektora osim kod sektora materijala i procesiranja.

Bullish sentiment je prisutan kod većeg broja sektora nego mjesec dana prije – pet sektora (sektor tehnologije, komunalija, zdravstvena skrb i energetski sektor i sektora cikličkih proizvoda).

Prema ostalim sektorima (četiri sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 56% do 78%.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do blagih promjena u odnosu na ožujak: 56% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,55-7,60, 33% ga vidi na razinama u rasponu od 7,50-7,55, dok 11% ispitanika smatra da će tečaj biti na iznad 7,60. Treba primjetiti da i dalje velika većina ispitanih vjeruje u jačanje kune, što vjerojatno možemo pripisati očekivanju sezonskog jačanja kune vezanog za turizam, očekivanoj kreditnoj akivnosti vezanoj uz valutnu klauzulu i činjenici da je tečaj ipak na povijesno visokoj razini. Ipak, s obzirom da se euro i u travnju pokazao neuobičajno otporan na slabljenje naspram kuni, ne iznenađuje da većina isipitanih ima dosta umjerena očekivanja glede jačanja kune u sljedeća tri mjeseca.

Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca ne pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 55% (vs 47%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,40. 44% ispitanika vidi tečaj na razinama ispod 1,30, a 0% ga vidi višim od 1,40.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika - 56% njih, vidi tečaj na razinama od 1,22-1,25, 22% između 1,22 i 1,25, a po 11% ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25 te ispod 1,20.

Komentari (6)
  • domach1984
    domach1984 16:24 14.5.2013.

    Reći da je ZSE jeftina je smiješno.

    Prosječna pojava ratova na ovim područjima je svakih 30 godina(velike i teške industrije rade proračune na 30 godina)

    Ono što je još bitnije je da su cijene tj prinosi na obveznice skoro iste prinosima na dividende - što je skoro ili gotovo isto sa SP 500 multiplama.

    Kada bi prinos od kamate obveznica bio 2% a dividendni oko 8% e onda bi mogli pričati o jeftinoći.

    Ovako, nema smisla.

    Kvragu, sa veličinom tržišta, brendingom, snagom ekonomije, SPX je jeftin ZSE je skupa.

  • Lavanda
    Lavanda 16:05 14.5.2013.

    ljepo naručeni članak od strane fondova da nebi ispalo da je ZSE opljačkana
    pa 98

    opljačkana ZSE sad treba naručene članke kako niti jedna firma - tj dionica nevalja a sve se nalaze il skoro sve 98% njih je na 2% OD SVOG ATH pa zar je to moguće igdje na svijetu osim u HR i ZSE

    5

  • Twixer
    Twixer 15:33 14.5.2013.

    DATA


    Što misle ispitanici o USA dionicama koje su na povjesnom maksimumu za razliku od naših koje su skoro na minimumu jesu li USA dionice podcjenjene ili precjenjene

    Da recimo US ima pad industrijske proizvodnje od preko 4%, pad maloprodaje od preko 5% i pad gradjevinskih radova od preko 20%, i da se US vlada zaduzuje po 6% onda bi S&P 500 danas bio negdje oko 800.

    Dionice se kupuju radi zarade, ljudi investiraju da bi zaradili. U Hrvatskoj tvrtke zaradjuju sve manje pa je i interes za ulaganje u takve tvrtke sve manji. U US tvrtke zaradjuju sve vise pa je i interes za te dionice sve veci.

    Usporedjivati Hrvatsku i US ekonomiju je besmisleno, a usporedjivati Hrvatsku i US burzu je jos besmislenije jer samo jedna kompanija napravi prometa u prvom satu trgovanja nego citav ZSE u mjesec dana trgovanja.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve