Poduzeća i ustanove koji se vode kao "društva od stateškog i posebnog interesa za Hrvatsku" uporno kaskaju za Vladinim ambicijama i željama u pogledu investicijskih aktivnosti.

Ukupna kapitalna ulaganja 54 takva društva u prvih devet mjeseci prošle godine dosegnula su tek 6,2 milijarde kuna. Prema analizi njihova poslovanja koju je upravo objavio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) to je čak 16,7 posto manje investicija nego u isto vrijeme godinu prije. Iako su i ukupni prihodi tih društava zabilježili pad, na prihodima je on bio osjetno sporiji (5,9 posto) pa se razina investicija u odnosu na prihode promatranih društava spustila s nešto više od 13 na 11,6 posto. I iz osvrta na tijek procesa restrukturiranja u strateškim tvrtkama proizlazi da su u Vladi najmanje zadovoljni upravo ostvarenim ulagačkim aktivnostima.

Konkretno, odraz procesa restrukturiraja i racionalizacija u rezultatima poslovanja "kod većine društava u cijelostije  u skladu sa planiranim rezultatima", dok su "investicije jedina kategorija koja je podbacila". Nije im, kažu, posvećeno dovoljno pozornosti tijekom provedenih procesa, a ne pridaje im se dovoljno pozornosti niti u onima koji još traju, a to  svakako nije pozitivno. Menadžment tih društava u svojim bi budućim planovima poslovanja u većoj mjeri trebao dati pozornost investicijama, ističe se u DUUDI-jevu izvješću. Te prozivke očito se ponajprije adresiraju na Hrvatsku elektroprivredu i Inu, dvije kompanije koje svojom veličinom izrazito strše u tom 'klubu 54'. O tome dovoljno govori činjenica da u ukupnih prihodima svih promatranih strateških društava, koji su u devet lanjskih mjeseci dosegnuli 53,3 milijarde kuna, Ina i Hep participiraju više od polovice (17,4, odnosno 10 milijardi).

U ukupnim investicijama analiziranih društava, međutim, njihov je doprinos osjetno manji, oko 36 posto. Ina i HEP u devet su lanjskih mjeseci realizirali približno podjednak iznos investicija (1,08 i 1,15 milijardi), s tim da to u odnosu na usporedivo razdoblje prethodne godine kod Ine znači blago povećanje (za 42 milijuna kuna), a kod HEP 5-postotni pad. Pravi razmjeri podbačaja, dakako, proizlaze iz očekivanja i planskih veličina. Dok se u slučaju Ine ne zna niti što je bio plan za 2014. (nisu dostavili podatke DUUDI-ju), HEP je za prošlu godinu zacrtao ukupno 2,61 milijardu kuna investicija, što znači da je do kraja rujna bio na samo 44 posto plana.

Vodstvo HEP-a DUUDI-ju je najavilo da bi do kraja godine realizaqciju mogli podići na 77 posto. Kako god bilo, da je dinamika elektroprivrednih investicija bila u skladu s planom, pad ulaganja svih strateških bio bi barem jednoznamenkast. Inače, od promatranih društava njih je 39 lani iskazalo dobit (tri manje nego godinu prije), a 13 ih je ostvarilo gubitak. I dobit dobitaša i gubitak gubitaša povećani su za više od 40 posto u odnosu na prva tri kvartala 2013. Dobitaši su iskazali četiri milijarde kuna, s tim da se gotovo 50 posto odnosi na HEP (koji je prema tom pokazatelju višestruko premašio plan). Nasuprot tome, minus gubitaša iznosio je 1,1 milijardu.

U konačnici je razlika prihoda i rashoda poboljšana 7,5 posto, ističe se u analizi. Broj zaposlenih  u promatranim tvrtkama smanjen je za nešto više od pet posto 5,2%, na  76.075 zaposlenika, a izvješće apostrofira i da je prosječno najviša isplaćena neto plaća (20.310 kune) blago smanjena u odnosu na godinu prije. Blago smanjenje strateške tvrtke ukupno bilježe i kod ukupnih obveza, kao i stanju zaduženosti kod banaka koje je potkraj rujna iznosilo 77 mlrd. kn. 
 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe