Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) mogao bi uskoro izgubiti pravo ugovaranja dopunskoga osiguranja, kaže za Poslovni dnevnik izvor vrlo dobro upućen u problematiku vezanu uz osiguranja.

Argument za ovu tvrdnju našem sugovorniku je iskustvo Slovenije, koja je, premda je police dopunskog osiguranja čak proglasila "javnim interesom", morala popustiti pred zahtjevom Europske komisije. Ni deset mjeseci nakon ulaska u Europsku uniju naši susjedi suočili su se s nizom problema pravne naravi i morali su popustiti pred pritiscima Bruxellesa.   Međutim, oni su, za razliku od Hrvatske, imali olakotnu okolnost jer su s Komisijom konkretno pregovarali o svojoj industriji osiguranja izborivši za nju neke pogodnosti. Jedna od njih je prijenos portfelja dopunskih polica na novoosnovano društvo Vzajemna, koje je sa više od 270 milijuna eura premije danas lider slovenskog tržišta u zdravstvenim osiguranjima.

Hrvatski pregovarači su pak potpuno zaboravili na lokalni osiguravateljski sektor, što najbolje svjedoči činjenica da su od 1. srpnja društva morala za deset puta uvećati najnižu svotu osiguranja na autoodgovornosti, na 5,6 milijuna eura. Upravo zbog tog ignoriranja cijelog sektora HZZO, kada se suoči s gubitkom prava na dopunsko, ne može više ni osnovati vlastito društvo  na koje bi prenijelo police da nastavi poslovanje, niti može svoj portfelj prepustiti Croatia zdravstvenom osiguranju, premda su oba subjekta u vlasništvu države, tvrdi naš sugovornik. Smatra to velikim propustom jer HZZO danas drži 98 posto ukupne premije ugovorene na dopunskim osiguranjima, odnosno gotovo dvije milijarde kuna. Od toga dvije trećine korisnici izravno uplate u blagajnu HZZO-u, a ostatak stiže iz državnog proračuna zbog osiguranika kojima je odobren taj bonus, bilo zbog životne dobi ili socijalnog statusa. Da se razmišljalo razumno i dugoročno, s EK se mogao dogovoriti model prijenosa portfelja dopunskog osiguranja HZZO-a na CZO.

S tim portfeljem CZO je mogao značajno osnažiti svoju poziciju te biti zadržan u portfelju države zasigurno još nekoliko godina do postizanja bolje cijene, smatra naš izvor. Na izravan upit čeka li HZZO doista gubitak najprofitabilnijeg dijela poslovanja, ravnatelj Siniša Varga uzvraća kako u toj instituciji već neko vrijeme razmatraju više opcija koje će, kada dođe vrijeme, predstaviti svom vlasniku, Vladi. Tek načelno otkriva kako su na stolu svi modeli, od zadržavanja sadašnjeg koncepta, preko osnivanja novog društva do potpunog odustajanja od ugovaranja dopunskih polica. Vlada će odlučiti koji model ostaje, a HZZO će se skrbiti da sve bude zakonito, kaže Varga. 

468 mil. eura

Slovenci nas "tuku" premijom

Na dva milijuna stanovnika Slovenija je lani imala 1,4 milijuna korisnika police dopunskog osiguranja, Hrvatska na 4,3 milijuna stanovnika ima 2,4 milijuna korisnika dopunskog. Slovenska premija lani je iznosila 468 milijuna eura, od kojih najveći (Vzajemna) osiguratelj prisvaja 52%, a prosječna visina pojedinačne premije iznosila je 334 eura. U Hrvatskoj je lani na dopunskom osiguranju ukupna premija dosegnula tek 265 milijuna eura, čak 98 posto premije drži HZZO, dok je prosječna pojedinačna premija bila samo 112 eura.