Tržište rada u 2012. godini obilježio je alarmantan rast broja nezaposlenih. Na kraju godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je gotovo 356.000 nezaposlenih, a taj broj i dalje nezaustavljivo raste.

O projekcijama za 2013. godinu u Ministarstvu rada ne žele spekulirati. Kada će se nezaposlenost početi smanjivati – nitko ne zna.U Hrvatskoj na dnevnoj bazi bez posla u pravilu ostaje oko 500 ljudi, a ako je suditi prema najavama o otpuštanju u ovoj godini, ta će brojka i dalje rasti. Čak 10.000 otkaza najavljeno je u javnim poduzećima, do otkaza će doći u brodogradnji, a od njih neće biti drugu godinu zaredom izuzeti ni Hrvatski telekom ni Podravka."U Hrvatskoj ima dovoljno obrazovane i efikasne radne snage za poslodavce, ne treba to mistificirati. Treba samo omogućiti gospodarstvenicima i poduzetnicima da rade, pa će i zapošljavanje krenuti", kaže Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca koji tvrdi kako poslodavci ne žele biti alibi za otkaze u javnim poduzećima. Otkazi će koristiti samo državi koja mora postaviti kvalitetan kadar u javna poduzeća.

Poslodavci će, kaže, početi zapošljavati kada se za to stvore uvjeti. Ivan Miloloža iz Munje pak smatra da će najave o tisućama otkaza u javnim poduzećima itekako pomoći privredi. "Za početak više nećemo morati raditi za toliki broj zaposlenih na državnom proračunu", smatra Miloloža.Otkazi neće pomoći gospodarstvu, već državna infrstrukturalna pomoć za razvoj, a to se prije svega odnosi na Zakon o radu u službi poslodavaca, ali i na druga zakonska rješenja, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije koji također ne može dati procjenu kad će se rast nezaposlenosti zaustaviti. Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je u prvih 11 mjeseci prošle godine bez posla ostala ukupno 197.251 osoba, i to najčešće mladi od 20 do 29 godini. Otkaze su najčešće dobivali radnici sa srednjom stručnom spremom. Najčešće su bez posla ostajali djelatnici u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevini i administraciji. No, isti takav profil ljudi u Hrvatskoj se u prošloj godini najlakše i zapošljavao!Prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinskog osiguranje, 30. studenoga 2012. godine u Hrvatskoj su radile 1.451.873 osobe. Najviše ih je bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji, čak 245.507, u trgovini 233.506, a treći najveći poslodavac je država u čijoj javnoj upravi radi 128.559 osoba.

Takve trendove prati i tržište rada. Prema Zavodu za zapošljavanje u prošloj su se godini najlakše zapošljavali radnici u prerađivačkoj industriji, trgovini, obrazovanju, građevini i administraciji, dok je tijekom ljetne sezone prednjačio interes za sezonskim radnicima u  turizmu i ugostiteljstvu. Najlakše se zapošljavaju mladi od 20 do 29 godina.  Prema Zavodu, u prvih 11 mjeseci zaposleno je 65.504 osoba od 20 do 29 godina, a svega 31.042 osoba u dobi od 40 do 49 godina. Najtraženija zanimanja sa srednjom stručnom spremom, prema portalu MojPosao, u prošloj su godini bili konobari, prodavači i kuhari, dok je među visoko obrazovanom radnom snagom prednjačio interes za programerima, prodajnim predstavnicima, komercijalistima, knjigovođama i pravnicima. Najveći dio njihovih oglasa bio je za rad na neodređeno vrijeme, no dio poslodavaca ipak iskazuje potrebu za povećanom fleksibilizacijom tržišta rada.

Tko je najviše otpuštao u 2012.

1 Hrvatske željeznice – 3000
Prema riječima Siniše Hajdaš Dončića, ministra mora, prometa i infrastrukture, do kraja prošle godine iz tri tvrtke u sklopu HŽ-a, Putničkog prometa, Carga i Infrastrukture otišlo je oko 3000 ljudi. Na željeznici je i dalje oko 15000 radnika.

2 TŽV Gredelj – 480
Stečaj Gredelja rezultirao je otkazima za gotovo trećinu radnika, a danas je tamo ostalo oko tisuću ljudi koji odrađuju ugovorene obveze. Vjerovnici su na maratonskoj predstečajnoj raspravi odlučili da neće prodati rascjepkanu tvornicu investitorima već su nastavili poslovanje pod brendom Gredelj. Posla ima do kraja ove godine.

3 Brodogradilište Kraljevica – 460
U najstarijem hrvatskom brodogradilištu Kraljevici, koje nakon gotovo tri stoljeća rada otišlo u stečaj, u lipnju prošle godine je otkaz dobilo 460 radnika, a njima je osigurana i otpremnina u visini 6400 kuna po godini rada u tom škveru.

4 Hrvatski telekom – 370
Početkom ožujka 370 radnika HT-a proglašeno je viškom zbog poslovno uvjetovanih razloga, odnosno zbog pada prihoda tvrtke. Pobunili su se sindikati, govoreći da to nije opravdan razlog za otkaze jer je HT 2011. godinu završio s 3,78 milijardi kuna dobiti (509 milijuna eura).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

5 Podravka – 288
Zvonimir Mršić je početkom rujna podijelio 288 otkaza u Podravci, a radnici koji su u toj tvrtki proveli i do 40 godina dobili su otpremninu od 4000 kuna po godini staža.

Najave za 2013.

1 Hrvatska elektroprivreda – 3300
Prema planu restrukturiranja HEP-a tu bi javnu tvrtku do 2014. godine trebalo napustiti oko 3300 radnika. Najvjerojatnije neće biti masovnih otpuštanja, većinom će to biti poticanje odlaska u mirovinu.

2 Hrvatske šume – 2000
Prema najavama Slavka Linića, od 15.000 otkaza u javnim poduzećima, 2000 njih odnosi se na višak radnika detektiran u Hrvatskim šumama. Oni bi trebali otići do kraja ove godine.

3 Hrvatska pošta – 1100
Nacionalni poštanski operater od prvog dana ove godine posluje na gotovo potpuno liberaliziranom tržištu, a uz prošlogodišnje gubitke jedini način uštede je, tvrdi Uprava, racionalizacija broja zaposlenih.

4 Hrvatski telekom – 500
Premda Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a nije htio komentirati novi poslovni plan i neslužbene najave o 500-tinjak novih otkaza, sindikati u tvrtki sve glasnije protestiraju protiv najave novog smanjenja radne snage tvrdeći da Uprava svake godine dijeli otkaze radnicima kako bi osigurala visok profit HT-ovim dioničarima.

5 Podravka – 500
Novi otkazi u Podravki, što navodno čeka još 500-tinjak radnika, trebali bi restrukturirati poslovanje tvrtke i pridonijeti cilju prema kojem će Podravka do 2017. dosegnuti više od pet milijardi kuna prihoda, što je gotovo 40 posto više nego sad.