Hrvatsko gospodarstvo završava 2014. kao još jednu recesijsku godinu, šestu u nizu, s padom BDP-a koji bi se, po predviđanjima relevantnih institucija i analitičara, mogao kretati od 0,5 do 0,8 posto, a po nekim procjenama i do jedan posto.

BDP je, ponajprije zbog nastavka pada domaće potražnje, pao u sva tri prva ovogodišnja tromjesečja – 0,6 posto, 0,8 i 0,5 posto na godišnjoj razini, a pad se predviđa i u zadnjem kvartalu.

Zadnjih mjeseci, nakon prestanka utjecaja sezonskih kretanja, ponovo raste broj nezaposlenih, trenutno ih je, po dnevnim podacima HZZ-a, više od 317.000. To je, doduše, osjetno manje nego u istom razdoblju prošle godine, no analitičari pritom napominju kako na to utječe i brisanje nezaposlenih osoba u evidenciji zbog nepridržavanja zakonskih odredbi.

Krajem studenog u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.329.068 zaposlenih, što je za oko 21 tisuća radnika manje nego u istom razdoblju prošle godine. Još je u tijeku glavne turističke sezone, u kolovozu, došlo je do smanjenja ukupnog broja zaposlenih koji se potom intenzivnije nastavio u sljedećim mjesecima.

O situaciji među stanovništvom govori i podatak da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem listopada u blokadi bilo gotovo 320 tisuća građana čiji su dugovi premašili iznos od 29,5 milijarda kuna. To je 29,5 tisuća blokiranih građana više nego prije godinu dana, a njihova su dugovanja povećana za gotovo sedam milijardi kuna.

Kod pojednih se relavantnih gospodarskih pokazatelja ipak bilježe pozitivni predznaci. Tako je industrijska proizvodnja u studenom porasla 2,8 posto na godišnjoj razini, nastavljajući uspon treći mjesec zaredom. U prvih 11 mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja ojačala 1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

No, nastavlja se trend pada građevinske aktivnosti na godišnjoj razini. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine manji su za 5,8 posto, dok su ukupno u prvih deset mjeseci 2014. bili manji za 7,2 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju.

Pozitivna se pak kretanja bilježe u robnoj razmjeni s inozemstvom, potaknuta su oporavkom glavnih vanjskotrgovinskih partnera te je postotni rast izvoza veći od porasta uvoza. U prvih devet mjeseci ove godine, izraženo u eurima, bilježi se rast izvoza za 9,1 posto, na 7,6 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 13 milijardi eura i porastao je za 4,4 posto na godišnjoj razini. Tako deficit iznosi 5,4 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 58,5 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I turizam je među sektorima s pokazateljima u plusu. Po podacima koje je objavilo Ministarstvo turizma, Hrvatska u razdoblju od siječnja do kraja studenog bilježi 12,9 milijuna turističkih dolazaka, što je 4,6 posto više nego u istom razdoblju lani, a ostvarenih 73,2 milijuna noćenja je porast za 2 posto.

Promet od trgovine na malo u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno je manji za 0,7 posto.

U odnosu na prošlu godini pak bilježi se usporavanje rasta maloprodajnih cijena. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenom su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini, u odnosu na studeni prošle godine bile veće za 0,2 posto, dok su u godišnjem prosjeku niže za 0,1 posto.

Nominalne plaće stagniraju, dok njihova realna vrijednost blago raste zbog blagog smanjenja potrošačkih cijena. Tako je za razdoblje od siječnja do rujna prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 5.502 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2013. nominalno više za 0,1 posto, a realno za 0,4 posto.

No, po ažuriranim podacima Porezne uprave 9.359 poslodavaca sa 38.638 radnika uopće ne isplaćuju plaće. Na popisu neisplatitelja plaća za razdoblje obračuna od siječnja do listopada ove godine, nalazi se 7.467 pravnih osoba s 32.901 zaposlenim te 1.892 fizičke osobe odnosno obrtnika sa 5.737 radnika. Riječ je o poduzetnicima koji su tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće.