Za hrvatsku proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda najproblematičnije u novoj direktivi Europske unije, čije se usvajanje očekuje polovicom iduće godine, namjera je zabrane najzastupljenijih sorti koje se proizvode u Hrvatskoj – “burley” i “virginia”. One bi, po ocjeni direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božice Marković, bile najpogođenije ukoliko bi prošli svi zahtjevi koje je postavila i na kojima inzistira Europska komisija u donošenju ove direktive čiji je cilj smanjiti pušenje među mladima i reducirati broj pušača za 2 posto u razbolju od pet godina.

Navedene duhanske sorte “burley” i “virginia” ne zadovoljavaju, naime, stroge kriterije i niske postotke nikotina, katrana, te ugljičnog monoksida koje Europska komisija postavlja Direktivom.

Stoga je Hrvatska jedna od devet članica EU koje su potpisale Deklaraciju o dodatnoj zaštiti proizvođača duhana, s ciljem omogućavanja domaćim proizvođačima da nastave s proizvodnjoj tih sorti duhana i duhanskih mješavina, a što bi se unijelo i u konačni tekst EU Direktive o duhanu. Osim Hrvatske, tu su deklaraciju potpisale još i Bugarska, Španjolska, Grčka, Portugal, Mađarska, Rumunjska i Poljska, kao i Italija, koja je ujedno i inicirala okupljanje duhanskih zemalja.

Hrvatska, inače, u primarnoj proizvodnji duhana čini oko 7 posto ukupne proizvodnje duhana u Europi. Ukupno po podacima HGK, u Hrvatskoj ima oko 600 proizvođača duhana, a godišnja proizvodnja je na razini od oko 12 tisuća tona.

Hrvatska je stoga, kaže Božica Marković, itekako zainteresirana da se kroz angažman svih relevantnih institucija u državi, posebice resornog Ministarstva poljoprivrede, kao i zastupnika u Europskome parlamentu, osigura što dulje prijelazno razdbolje kako bi se hrvatskim proizvođačima omogućilo nastavak proizvodnje njezinih glavnih sorti duhana. Trenutno se na razini EU pregovara o prijelaznom roku od šest do osam godina. 

Inače, stav je HGK da europska duhanska direktiva ipak neće proći u tako drastičnom obliku kao što je to prvotno predložila Europska komisija. Međutim, Božica Marković skreće pozornost i sugerira proizvođačima da se u međuvremenu nastoje još jače orijentirati na tržišta zemalja Cefte, Rusije, Irana i ostalih bliskoistočnih zemalja na kojima već imaju značajne tržišne udjele.

“Ova direktiva, ukoliko bi bila usvojena u ovom obliku, odnosila bi se na područje 28 članica EU, dok je naša najveća tvrtka za proizvodnju cigareta i duhanskih prerađevina Adris grupa, u sastavu koje posluje i najveći otkupljivač duhana Hrvatski duhani, nije vezana u tolikoj mjeri europsko tržište, nego značajan dio proizvodnje izvozi i na tržišta izvan EU”, kaže Božica Marković.

U prilog tomu navodi i nedavno otvaranje Adrisovog pogona u Iranu u kojemu bi se za proizvodnju cigareta kao sirovinska baza idalje mogao koristiti duhan proizveden u Hrvatskoj. S domaćim tržištem cigareta, naravno, nešto je drugačija priča, a na njemu su već na snazi nova pravila zabrane izlaganja na prodajnim mjestima, kakva ne predviđa ni Direktiva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sama Direktiva bi se trebala početi primjenjivati od 2017., no još su i na razini same Unije prilično podijeljena mišljenja oko površine kutije cigareta koju trebaju pokriti upozorenja o štetnosti pušenja, kao i o tome treba li i koliko prijelazno razdoblje za zabranu “slim” i mentol cigareta.