Većina ispitanika u anketi Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, provedenoj u veljači među 140 tvrtki-članica, smatra da gospodarsko stanje u Hrvatskoj nije dobro, a pao je i udio onih koji bi ponovno investirali u Hrvatsku.

Svega 10 posto anketiranih smatra kako je gospodarska situacija u Hrvatskoj dobra, a tek 33 posto da hrvatsko gospodarstvo ide u pozitivnome smjeru, u odnosu na 57 posto u istraživanju prošle godine, objavila je u četvrtak Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.

Iako se udjel poduzetnika koji bi ponovno investirali u Hrvatsku posljednjih godina kretao oko 80 posto, u aktualnom je istraživanju pao na 68 posto. Kao glavni izvor nezadovoljstva tvrtke koje posluju u Hrvatskoj i dalje navode izostanak reformi. 

Za razliku od Hrvatske, stanje u gospodarstvu u zemljama srednje i istočne Europe se po mišljenju anketiranih gospodarstvenika popravilo, pa ga je 37 posto ocijenilo dobrim (u odnosu na 30 posto u 2017. godini). U tim se zemljama povećao i broj poduzetnika koji smatraju kako gospodarstvo ide u dobrome smjeru – s 30 posto u prošloj na 39 posto u ovoj godini.

Procjena razvoja poslovanja vlastite tvrtke u Hrvatskoj gotovo se preklapa s ocjenom među državama srednje i istočne Europe: 57 posto ispitanih tvrtki vjeruje kako će poslovati bolje.

Blagi porast 42 posto anketiranih očekuje u području izvoza (lani 34 posto), dok se pad s 47 na 42 posto očekuje kod planiranih investicija.

Glavnim nedostacima Hrvatske kao mjesta za poslovanje i dalje se smatraju visoko porezno opterećenje, porezni sustav i uprava, suzbijanje korupcije i kriminala, pravna sigurnost te javna uprava.

Kao glavne prednosti ističu se članstvo u Europskoj uniji, akademsko obrazovanje radnika, kvalifikacija zaposlenika, produktivnost radne snage te dobra infrastruktura.

Hrvatska je kao investicijsko odredište u ovogodišnjem istraživanju ponovo zauzela osmo mjesto od 20. država srednje i istočne Europe, na kojem, uz iznimku 2017. kada je bila sedma, boravi od 2014. godine. Na prva tri mjesta su Češka, Poljska i Estonija.

Za uvođenje eura je 57 posto ispitanika, a prošle godine bilo ih je 46 posto.

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora Gospodarsko istraživanje provodi 13. godinu zaredom, istodobno sa 16. drugih vanjskotrgovinskih komora i delegacija Savezne Republike Njemačke iz srednje i istočne Europe.