Osam zemalja članica Europske unije koje ne koriste euro kao službeno sredstvo plaćanja možda će zbog Brexita morati hitno uvesti zajedničku europsku valutu, piše Daily Express.
Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska mogle bi se naći pred ultimatumom koji će im nametnuti šef Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji nakon Brexita želi što brže povezati ostale članice EU-a zajedničkom valutom ne bi li EU u cjelini postala monetarna unija.
Ostvari li se taj cilj – uvođenje eura u svim članicama, čelnici EU-a se mogu ozbiljno pripremati i za idući korak u povezivanju Europe –poreznu uniju, prenosi tportal
Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung također piše da će se nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a ubrzati planovi za dovršenje monetarne unije.
Ranije ovog tjedna, češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek rekao je kako su šefovi EU-a i njihovi birokrati negativan simbol federalizma, kojeg Britanci žele izbjeći po svaku cijenu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za barbosu
Uvaženi, nemojte sada skočiti ali Vaše rezoniranje je tipčno južnoslavensko. Jednostavno izbjegavate odgovore na neugodna pitnja. Jasno mi je da izbjegavate kometar na opasku Thomasa Jordana da je švicarski franak precijenjen (unatoč negativnim kamatama SNB-a) i uporno se “opire” deprecijaciji.
Mnogo je ozbiljnije da ignorirate pitanje što je to što nacionalnoj valuti bilo koje države daje snagu, posebno kada se ne bazira na njenoj ekonomskoj snazi odnosno izvozu. Kladio bih se da ljudi poput Vas nikada nisu čuli za tzv. “indeks beznačajnosti” (na kojem je Hrvatska prva u Evropi) a govoriti o našoj vanjskotrgovinskoj bilanci sa zemljema EU – posebno Njemačkom – je smiješno.
Bojim se da i Vi dijelite uvjerenje da se tečaj nacionalne valute može “čuvati” intervencijama centralne banke na izoliranom domaćem tžištu što, kako sam rekao, ide dok se država može zaduživati na stranom. No,ta iluzija nestaje i “tarapana” počinje kada to zaduživanje pređe 5% i nastavi prema 6 i više posto, a što ćete imati priliku i sami promatrati za godinu-dvije na slučaju Hrvatske.
Nažalost, ovakve diskusije su velikim dijelom i rezultat naših medija koji lupaju bedastoće a hermetički su zatvoreni za neugodne istine. Kada ste čuli da Hrvatska mora napustiti EU ako hoće ekonomski preživjeti ili da je netko za Oreškovića konačno uzviknuo “Car je gol!”.
I konačno, što mislite, postoji li novinar koji je pročitao originalni test u Frankfurter Allgemeine Zeitung? Eto, to smo mi – uvijek na dnu i uvijek među posljednjima i samo se bavimo prepričavanjima i tračevima što je tko kome rekao ili izjavio. Naravno da onda nema spoznaje da smo prezaduženi a kuna nam je precijenjena…
Pitanje za stručnjake :
Da li je- prije uvođenja eura – isplativije za dužnika – uzimati kredit u kunama- ili eurima ?
Što će se desiti sa dužnicima koji imaju dug u kunama – nakon uvođenja eura …?
Hvala na odgovoru.
Nista. Hrvatska je pegirana za euro. Drzni fixni paritet u drustvu sa Danskom. Argentina, Bjelorusija, Libanon, Saudijska Arabija, Venezuela i Vijetnam imaju paritet sa dolarom.
Dakle ako drzava koja ima paritet samo implementira euro – nista se ne bi trebalo promijeniti.
Pitanje za stručnjake :
Da li je- prije uvođenja eura – isplativije za dužnika – uzimati kredit u kunama- ili eurima ?
Što će se desiti sa dužnicima koji imaju dug u kunama – nakon uvođenja eura …?
Hvala na odgovoru.
kol. marx,
ne dijelim tvoje mišljenje i smatram da si se sasvim pogrešno postavio
naime, od uvođenja eura i naše administrativne vezanosti za isti, HRK je i fundamentalno i nominalno previše obezvrijeđena naspram fundamentalnih pokazatelja, zaliha deviza te kupovne moći u trenutku vezanosti na referentnu valutu
naime, dok je euro deprecipirao uslijed recesije i upumpavanja novca kroz ECBov otkup euroobveznica a paralelno s njime i kuna, nominalno je tečaj ostao isti, međutim, dok se eurozona prilagođavala poplavi jeftinog novca i shodno tome usklađivala poticaje, kamate, dohodke i cijene, vrijednost kune se još dodatno srozala prateći samo inflaciju maloprodajnih cijena eurozone ali ne i sveg ostalog pa su tako tečaj i kamate ostali isti, dohodci i mirovine isti li manji a poticaji skoro nestali , što je dovelo do pada kupovne moći, marži, vrijednosti usluga, stagnacije gospodarstva a posebno malog gospodarstva i obrtništva, pada vrijednosti nekretnina, tržišta kapitala, povečanja poreza i sl. recesijskih elemenata
stoga, dragi kolega, bez obzira na istu nominalnu vrijednost tečaja od 2002. danas je vrijednost HRK na razini vrijednosti dinara 1970. i kada sve zbrojiš i oduzmeš, od početne pozicije vezanosti 2002., fundamentalno nismo pali na tako niske razine i upravo suprotno od tebe, smatram da je kuna podcjenjena u odnosu na euro bar 30% tj realno euro ne bi trebao vrijediti više od cca 5kuna
Sto ne bi bio bitniji pokazatelj stopa razmjene sa zemljama koje imaju euro i nas?
kako tu stojimo? Ako puno vise nego ikada izvozimo nego prije a kuna je najslabija naspram eura onda to ima smisla. Ako ne….
Uključite se u raspravu