Hrvatska bi u ICT sektoru mogla zaposliti 50.000 ljudi

U konkurentnim europskim zemljama gotovo 70% mladih izlazi spremno na tržište rada već nakon tri godine studija/Goran Stanzl/PIXSELL U konkurentnim europskim zemljama gotovo 70% mladih izlazi spremno na tržište rada već nakon tri godine studija/Goran Stanzl/PIXSELL

Samo polovica od 1500 studenata koji godišnje završe inženjerske studije računarstva traži posao, drugi nastavljaju obrazovanje kroz diplomske studije.

Na domaće tržište rada u ICT-u svake godine izađe isti broj mladih visokoobrazovanih koliko ih godišnje odlazi iz RH. O problemima u tom sektoru razgovarali smo s Hrvojem Balenom, dopredsjednikom HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i članom uprave Otvorenog učilišta Algebra. 

Veće kvote nisu rješenje
"Istina je da inženjerske studije računarstva, koji generiraju strateški najvažnije ljude za tehnološki sektor, godišnje završava tek 1500 studenata, no samo polovica izlazi na tržište rada. Na žalost, značajno više od polovice mladih na sveučilišnim studijima nastavlja obrazovanje kroz dodatne dvije godine obrazovanja tj. diplomske studije, dok kroz inženjerske stručne studije uglavnom izlaze spremni već nakon tri godine. Zamjenski potencijal za razvoj hrvatskog IT sektora generira se kroz društvene studije kao što je poslovna informatika ili inženjerske studije matematike", kaže Balen.

 

Balen

Državi bi se isplatilo investirati u obrazovanje na privatnim učilištima.

"Činjenica je da javna sveučilišta nisu prilagodila nastavne programe bolonjskom sustavu, niti su kao strateški cilj postavila smanjenje vremena studiranja, uz povećanje kvalitete znanja prvostupnika. To je izvor nekonkurentnosti hrvatskog IT sektora, ali i nepotrebnog opterećenja poreznih obveznika. U konkurentnim europskim zemljama, gotovo 70 posto mladih izlazi spremno na tržište rada već nakon tri godine studija", objašnjava Balen. Tvrdi da rješenje nisu veće upisne kvote, jer one bi, u današnjem sustavu u kojem više od 40 posto mladih ne završava STEM studije, povećale neučinkovitost.

"Postoji jednostavno rješenje koje bi moglo biti presudno za podizanje kvalitete i kompetitivnosti našeg obrazovnog sustava. Na akreditiranim IT studijima godišnje ostaje nepopunjeno 640 upisnih mjesta za koje Zakon o znanosti i visokom obrazovanju predviđa mogućnost financiranja. Riječ je o mjestima na studijima na visokim školama i veleučilištima koja se sama, u suradnji s roditeljima i tvrtkama, brinu o financiranju studenata, neovisno o državnom proračunu. S obzirom na to da su inženjeri računarstva stručnjaci koji se zapošljavaju u iznimno kratkom roku, jasno je da bi za hrvatsko gospodarstvo i proračun to mogla biti odlična investicija", kaže Balen. Na pitanje može li uvoz kadrova biti rješenje, odgovara da su pojedine tvrtke već izrazile takav interes. 

Stranci kako dodatna mjera 
"To ne treba biti primarna mjera, ali dok i sami osjećamo 'brain drain' na razini nekoliko tisuća IT stručnjaka godišnje, dok naši stručnjaci odlaze u inozemstvo a mi radimo na stimuliranju mladih da odaberu karijeru u računarstvu ili STEM zanimanjima, zapošljavanje stranaca može biti dobra dodatna mjera. Kombinacijom svih mjera i strateškom orijentacijom prema ICT sektoru mogli bi smo očekivati njegov rast s postojećih 32.000 radnih mjesta na znatno više- realan cilj idućih godina je 50.000 zaposlenih", kaže Balen. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!