Hercules i Borgia dovode nam posao od 30 milijuna eura

Autor: Danijela Jozić / VLM , 13. veljača 2013. u 22:01
U Splitu će se snimati 12 epizoda treće sezone serijala 'Borgia', a za film 'Hercules'u igri su lokacije na Velebitu te na rtu Kamenjak u Istri

Državna je potpora maksimalno 20% ukupnih troškova, daje je Ministarstvo kulture, kojem će trebati pojačanje uslijedi li jači dolazak stranih produkcija.

Nakon dvotjednoga snimanja popularnog serijala "Igra prijestolja" produkcijske kuće HBO lani u Dubrovniku, vrlo je izvjesno da će se ove godine u Hrvatskoj dogoditi još dvije vrlo ozbiljne produkcije ukupne vrijednosti najmanje 30 milijuna eura.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, pri samom su kraju pregovori o snimanju 12 epizoda treće sezone serijala "Borgia", i to na lokaciji u Splitu. Seriju produciraju francuske tvrtke, njezino bi snimanje trebalo početi u svibnju i trajati do kraja ove, tj. početka iduće godine. Vrijednost produkcije "Borgia" je oko 10 milijuna eura. Drugi je projekt film "Hercules", koji režira Brett Ratner (poznat po filmovima X Men, Rush Hour). Za nj su u igri lokacije na Velebitu te na rtu Kamenjak u Istri. Ukupna je produkcija "Herculesa" veća od 100 milijuna dolara, a produciraju ga Paramount Picutres i MGM. Navodno bi se na hrvatski dio produkcije odnosilo od 20 do 30 milijuna dolara. Za razliku od "Borgia", čije bi snimanje trajalo oko pola godine, taj bi se film u Hrvatskoj snimao oko mjesec dana, te još nekoliko mjeseci u studijima u Budimpešti. Ostalo nam je nepoznato tko točno dovodi ekipu serijala  "Borgia", dok posao vezan za film "Hercules" ide preko dubrovačke tvrtke Ambasada film d.o.o., čija nam je direktorica Erika Milutin Diller poručila da ne može ništa komentirati dok pregovori traju te da su lokacije podložne promjenama.

Isto nam je poručio i Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC), koji je kao regulator nadležan za verificiranje proračuna takvih produkcija, na osnovi kojih onda oni dobivaju i potporu države. "Poslovi se još dogovaraju, ali vam mogu reći da su minimalne šanse da te produkcije zaobiđu Hrvatsku", rekao nam je kratko Hrvoje Hribar. Napomenuo je da su u igri još neki projekti, no nije htio otkriti o čemu je riječ. Financijski poticaj koji se može dobiti od države, tj. Ministarstva kulture, za takve projekte iznosi maksimalno 20 posto ukupnog iznosa troškova. Lani je upravo oko "Igre prijestolja" izbila afera zbog upitnih četiri milijuna kuna, koliko je trebalo biti osigurano za taj projekt vrijedan 20 milijuna kuna. Hrvatska, prema nekim procjenama, ima godišnji kapacitet za "prihvat" između 50 i 60 milijuna eura, ili oko 400 milijuna kuna vrijednih produkcija.

Jasno je da Ministarstvo kulture samo ne može osigurati novac za potpore uslijedi li jači dolazak stranih produkcija kod nas. Lani se u priču s "Igrom prijestolja" umiješao i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji smatra da bi za takve projekte trebalo osigurati novac u proračunu iz više ministarstava. Konkretno, da bi uz njegovo i Ministarstvo kulture u takvim poslovima trebalo sudjelovati i Ministarstvo turizma. "Riječ je o direktnom izvozu, dok su indirektne koristi od takvih projekata nemjerljive, jer osim potrošnje i određenog broja ljudi koji su angažirani na projektima dobivamo i vrlo snažnu reklamu za Hrvatsku", kratko nam je komentirao ministar Maras. O tome koliko je isplativo ulagati u takvu vrstu poslova govori i podatak o poslovanju tvrtke Ambasada film d.o.o., koja je dovela "Igru prijestolja" u Dubrovnik. Tijekom 2010. godine ostvarila je prihod od 826 tisuća kuna, da bi on u 2011. godini skočio na 16,2 milijuna kuna. 

Komentirajte prvi

New Report

Close