Tek  što  je  zakonski  okvir  za ‘slučaj švicarac’ izglasan u Saboru, o dvama  zakonskim  prijedlozima  kojima  je uređen Vladin model konverzije i otpisa  mišljenjem se očitovala i Europska centralna banka (ECB).

Šef ECB-a Mario Draghi s očitovanjem je izašao možda i neočekivano brzo, ali izneseni stavovi teško da su neočekivani. Ukratko, ECB o zakonskim rješenjima za CHF kredite ima negativno mišljenje. ECB, dakako, nije sud, ali loša recenzija u upozorenja na kršenja europskih regula i načela s njegove strane prilično je  loš  signal  za  daljnji  tijek  te  sage  koja, prema svemu sudeći, ni približno nije gotova.

Za  početak,  u  ECB-u  podsjećaju  kako se hrvatske vlasti nisu s njima konzultirale  u  vezi  s  prijedlozima  zakonskih  izmjena  (o  potrošačkom kreditiranju  i  o kreditnim institucijama), iako Sporazum o funkcioniranju EU  to  predviđa  kad  su  posrijedi  zakoni  koji  se  tiču  financijskih institucija i valutnih tema, s utjecajem stabilnost i tržišta.

Glavne  primjedbe  uglavnom  su  već  poznate jer je na njih upozorila i Hrvatska  narodna  banka.  Tako,  primjeirce,  ECB  ističe kako “konverzija kredita  može  rezultirati  padom  međunarodnih  pričuva RH, što može imati neželjene  posljedice na makroekonomsku stabilnost zemlje”. Štoviše, dodaju kako  niža  razina  tih  pričuva  kao  rezultat konverzije može i “oslabiti funkcionalnu neovisnost HNB-a” s obzirom na instrumente i ciljeve monetarne politike.

Na  tragu  već  isticanih  prijetnja  je  i opaska ECB-a da bi spomenuti zakoni  mogli imati i negativne posljedice u smislu pogoršanja raspoloženja stranih   investitora   zbog,  kako  kažu,  percipiranog  povećanja  pravne nesigurnosti  i  rizika  zemlje. “Zbog toga ECB sugerira da hrvatske vlasti provedu  temeljitu  analizu  mogućih  učinaka uvođenja predloženih mjera na gospodarstvo”, ističe se u Draghijevu očitovanju koje je, barem što se tiče zakonske procedure izglasavanj, ipak zakašnjelo.

Vezano  uz retroaktivne učinke zakona, u ECB-u se pozivaju na mjerodavnu Direktivu   EU  prema  kojoj  se  državama  članicama  dopušta  da  dodatno reguliraju  kredite  u stranim valutama, ali pod uvjetom da se takav propis ne primjenjuje s retroaktivnim učinkom.

“Na  hrvatskim je vlastima da ocijene je li retroaktivni karakter nacrta zakona  u  skladu  s  hrvatskim  zakonskim  i  ustavnim  načelima.  No, ECB primjećuje  da  će  uvođenje mjera s retroaktivnim učinkom potkopati pravnu sigurnost.

Nadalje,   i   ECB   kao   jednu   od   spornih  točaka  navodi  pitanje neselektivnosti,  odnosno  izostanka kriterija za korištenje prava na model konverzije  s  otpisom  jer  to “povećava zabrinutost u vezi s ciljevima i namjerama  prijedloga  zakona”.  Konkretno,  ECB  drži  prikladnim  ciljane kriterije poput npr. dohodovnog položaja dužnika ili vrijednosti kredita.

Što  se  tiče  utjecaja  na  bankarski sektor, financijski troškovi koje Vladin  model  implicira  “može imati negativan utjecaj na profitabilnost, kapitalizaciju  i  budući   kreditni potencijal   pogođenih   kreditnih institucija”,  naglašavaju  u frankfurtskom sjedištu ECB-a pozivajući se na HNB-ovu  procjenu  troška  konverzije  od  oko  8  milijardi  kuna  ili 1,1
milijardi  eura,  što  predstavlja  gubitke  koji  odgovaraju  trogodišnjim očekivanim profitima.

Zahvaljujući  solidnim  kapitalnim ‘jastucima’ hrvatski bankarski sektor ima  razmjerno  dobru  otpornost na šokove, kažu, pa će tako i uz očekivani pad  stope adekvatnosti kapitala za 3,8 postotnih bodova (sa 23,5 na 19,7%) ona,  u  cjelini  gledano,  ostati znatno iznad propisanog minimuma. Što se tiče dugoročnih učinaka na financijsku stabilnost, “prilikom uvođenja mjera vezanih  uz rješavanje i konverziju kredita u stranim valutama uvijek treba voditi računa o fer podjeli tereta među svim dionicima, čime se izbjegava i moralni  hazard u budućnosti”, zaključna je ocjena mišljenja koje potpisuje prvi čovjek ECB-a.